Title
Korelacija stepena anksioznosti trudnice i reakcije fetusa na zvučni stimulus, kao indikator psihofiziološkog razvoja deteta tokom ranog postnatalnog perioda
Creator
Vujović, Marina, 1977-, 20286567
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 03.07.2020.
Other responsibilities
mentor
Nedeljković, Nadežda, 1967-, 12744551
mentor
Jeličić, Ljiljana, 1974-, 2205287
član komisije
Laketa, Danijela, 1973-, 12860263
član komisije
Stokić, Miodrag, 1983-, 9796711
član komisije
Sovilj, Mirjana, 1953-, 9288551
Academic Expertise
Multidisciplinarne i interdisciplinarne naučne oblasti
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Biološki fakultet
Alternative title
Correlation between maternal anxiety level and fetal reaction to auditory stimulus as an indicator of psychophysiological development of child during early postnatal period
Publisher
[M. Vujović]
Format
78 str.
description
Neuronauke - Eksperimentalna neurobiologija / Neuroscience - Experimental Neurobiology
Abstract (sr)
Postojeći podaci i istraživanja na ljudima i životinjama ukazuju na to da emocionalni
status trudnice utiče na prenatalni i postnatalni razvoj ploda. Rezultati nedavnih studija
pokazali su da postoji veza između prenatalne anksioznosti trudnice i učestalosti gestacijske
hipertenzije, kao i povezanost anksioznosti kao osobine ličnosti i razvoja gestacijske
hipertenzije tokom trudnoće. Primenom kolor dopler ultrasonografije mogu se na neinvazivan
način posmatrati, pratiti i meriti fiziološki i patološki procesi u fetalnoj cirkulaciji kod
trudnica sa određenim faktorima rizika u trudnoći. Mapiranjem krvnih sudova i spektralnom
analizom brzine protoka krvi moguće je ispitati vaskularni otpor u krvnim sudovima fetusa.
Prenatalni slušni skrining (PSS) se zasniva na ultrazvučnom merenju brzine protoka krvi kroz
srednju moždanu arteriju fetusa (ACM) nakon primene definisanog zvučnog stimulusa.
Cilj ovog longitudinalnog istraživanja bio je utvrđivanje korelacije između fizičkog
stanja (prisustvo ili odsustvo gestacijske hipertenzije) i emocionalnog (nivo anksioznosti)
zdravlja trudnice, reakcije fetusa u PSS testu i dinamike postnatalnog razvoja deteta. Dobijeni
rezultati dali bi mogućnost predikcije neonatalnog i ranog postnatalnog razvoja deteta
primenom neinvazivne i dostupne metode ultrasonografije. Istraživanjem je obuhvaćeno 83
trudnica (43 trudnice sa urednim trudnoćama – K grupa, 40 trudnica sa gestacijskom
hipertenzijom – GH grupa) i njihove dece longitudinalno praćene prenatalno (merenje
fetalnog protoka krvi kroz srednju cerebralnu arteriju nakon definisanog zvučnog stimulusa),
na rođenju (mere telesne težine, dužine, Apgar skora i gestacijske nedelje pri porođaju) i na
uzrastu od tri godine (govorno-jezički, senzomotorni i socio-emocionalni status).
Rezultati su pokazali da su trudnice iz GH grupe imale statistički značajno više
skorove na STAI-T u poređenju sa K grupom. Fetusi iz GH grupe su imali veće vrednosti
RePi u poređenju sa fetusima iz K grupe. Utvrđene su veće vrednosti RePi u stratumu visoke
STAI-S i STAI-T anksioznosti u poređenju sa niskom (p = 0,001) i umerenom (p = 0,004) u
K grupi. Sličan rezultat dobijen je i za GH grupu gde su veće vrednosti RePi izmerene u
stratumu visoke STAI-S i i STAI-T anksioznosti u poređenju sa niskom (p = 0,023) i
umerenom (p = 0,004). U GH grupi utvrđena je pozitivna linearna korelacija između RePi i
sistolnog, dijastolnog krvnog pritiska kao i STAI-S i STAI-T skorova. Primenom linearne
regresije pokazano je da se količina varijacija RePi u GH grupi može predvideti na osnovu
vrednosti STAI-S, STAI-T i sistolnog krvnog pritiska.
Utvrđen je značajno veći broj preterminskih porođaja u GH grupi u poređenju sa K
grupom. Rezultati su pokazali značajno nižu telesnu težinu kod beba iz K grupe čije su majke
imale visok nivo anksioznosti na STAI-T u odnosu na bebe majke koje su imale nizak (p =
0,008) i umeren nivo (p = 0,042) STAI-T anksioznosti. Sličan rezultat dobijen je i u GH grupi
gde su bebe majki sa visokim nivoom STAI-T anksioznosti imale nižu telesnu težinu u
poređenju sa bebama majki koje su imale nizak (p = 0,001) i umeren nivo anksioznosti (p =
.008). Nije utvrđen statistički značajan efekat STAI-S na telesnu težinu beba u K i u GH
grupi. Rezultati ukazuju na korelaciju nivoa STAI-T anksioznosti i gestacijske starosti na
rođenju u obe grupe. Linearna regresiona analiza je pokazala da se na osnovu vrednosti RePi,
STAI-T i sistolnog krvnog pritiska može predvideti telesna težina beba na rođenju.
Rezultati ove studije pokazuju efekat STAI-T na rani govorno-jezički razvoj dece na
uzrastu od tri godine u obe grupe...
Abstract (en)
Existing human and animal data and research suggest that the emotional status of a
pregnant woman affects prenatal and postnatal fetal development. The results of recent
studies have shown that there is a relationship between prenatal anxiety of a pregnant woman
and the incidence of gestational hypertension, as well as an association between anxiety as a
personality trait and the development of gestational hypertension during pregnancy.
Physiological and pathological processes in the fetal circulation in pregnant women with
certain risk factors in pregnancy can be observed, monitored and measured in a non-invasive
way using color Doppler ultrasonography. Vascular resistance in fetal blood vessels can be
examined by mapping blood vessels and by spectral analysis of blood flow velocity. Prenatal
auditory screening (PSS) is based on ultrasound measurement of the rate of blood flow
through the middle cerebral artery (ACM) after applying a defined auditory stimulus.
The aim of this longitudinal study was to establish a correlation between physical
(presence or absence of gestational hypertension) and emotional (anxiety level) health of a
pregnant woman, fetal response in the PSS test and the dynamics of postnatal development of
the infant. The obtained results would provide a possibility to predict the neonatal and early
postnatal development of the infant using the non-invasive and available ultrasonography
method. The study included 83 pregnant women (43 pregnant women with a non risk
pregnancy - K group, 40 pregnant women with gestational hypertension - GH group) and
their children longitudinally monitored prenatally (measurement of fetal blood flow through
the middle cerebral artery after a defined auditory stimulus), at birth (body measures weight,
length, Apgar score, and gestational week at birth) and at the age of three years (speechlanguage,
sensorimotor, and socio-emotional status).
The results showed that pregnant women from the GH group had statistically
significantly higher scores on STAI-T compared with the K group. GH group fetuses had
higher RePi values compared to K group fetuses. Higher RePi values were found in the
stratum of high STAI-S and STAI-T anxiety compared with low (p = 0.001) and moderate (p
= 0.004) anxiety in the K group. A similar result was obtained for the GH group where higher
RePi values were measured in the stratum of high STAI-S and STAI-T anxiety compared
with low (p = 0.023) and moderate (p = 0.004). In the GH group, a positive linear correlation
was found between RePi and systolic, diastolic blood pressure as well as STAI-S and STAI-T
scores. Linear regression showed that the amount of RePi variation in the GH group could be
predicted based on the values of STAI-S, STAI-T, and systolic blood pressure.
Significantly more preterm births were found in the GH group compared with the K
group. The results showed significantly lower body weight in babies from the K group whose
mothers had high levels of anxiety on STAI-T compared to babies of mothers who had low (p
= 0.008) and moderate levels (p = 0.042) of anxiety on STAI-T. A similar result was obtained
in the GH group, where babies of mothers with high levels of STAI-T anxiety had lower
body weight compared to babies of mothers who had low (p = 0.001) to moderate levels of
anxiety (p = 0.008). No statistically significant effect of STAI-S on the body weight of
infants in the K and GH groups was found. The results indicate a correlation between STAI-T
anxiety level and gestational age at birth in both groups. Linear regression analysis showed
that based on RePi, STAI-T, and systolic blood pressure, infant body weight can be predicted at birth.The results of this study show the effect of STAI-T on the early speech and language
development of children at the age of three years in both groups...
Authors Key words
prenatalna anksioznost, gestacijska hipertenzija, fetalna reakcija na zvuk,
neonatalni ishod, rani razvoj deteta
Authors Key words
prenatal anxiety, gestational hypertension, fetal reactivity to sound stimulation,
neonatal outcome, early child development
Classification
577.25:616.8-053.2(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Postojeći podaci i istraživanja na ljudima i životinjama ukazuju na to da emocionalni
status trudnice utiče na prenatalni i postnatalni razvoj ploda. Rezultati nedavnih studija
pokazali su da postoji veza između prenatalne anksioznosti trudnice i učestalosti gestacijske
hipertenzije, kao i povezanost anksioznosti kao osobine ličnosti i razvoja gestacijske
hipertenzije tokom trudnoće. Primenom kolor dopler ultrasonografije mogu se na neinvazivan
način posmatrati, pratiti i meriti fiziološki i patološki procesi u fetalnoj cirkulaciji kod
trudnica sa određenim faktorima rizika u trudnoći. Mapiranjem krvnih sudova i spektralnom
analizom brzine protoka krvi moguće je ispitati vaskularni otpor u krvnim sudovima fetusa.
Prenatalni slušni skrining (PSS) se zasniva na ultrazvučnom merenju brzine protoka krvi kroz
srednju moždanu arteriju fetusa (ACM) nakon primene definisanog zvučnog stimulusa.
Cilj ovog longitudinalnog istraživanja bio je utvrđivanje korelacije između fizičkog
stanja (prisustvo ili odsustvo gestacijske hipertenzije) i emocionalnog (nivo anksioznosti)
zdravlja trudnice, reakcije fetusa u PSS testu i dinamike postnatalnog razvoja deteta. Dobijeni
rezultati dali bi mogućnost predikcije neonatalnog i ranog postnatalnog razvoja deteta
primenom neinvazivne i dostupne metode ultrasonografije. Istraživanjem je obuhvaćeno 83
trudnica (43 trudnice sa urednim trudnoćama – K grupa, 40 trudnica sa gestacijskom
hipertenzijom – GH grupa) i njihove dece longitudinalno praćene prenatalno (merenje
fetalnog protoka krvi kroz srednju cerebralnu arteriju nakon definisanog zvučnog stimulusa),
na rođenju (mere telesne težine, dužine, Apgar skora i gestacijske nedelje pri porođaju) i na
uzrastu od tri godine (govorno-jezički, senzomotorni i socio-emocionalni status).
Rezultati su pokazali da su trudnice iz GH grupe imale statistički značajno više
skorove na STAI-T u poređenju sa K grupom. Fetusi iz GH grupe su imali veće vrednosti
RePi u poređenju sa fetusima iz K grupe. Utvrđene su veće vrednosti RePi u stratumu visoke
STAI-S i STAI-T anksioznosti u poređenju sa niskom (p = 0,001) i umerenom (p = 0,004) u
K grupi. Sličan rezultat dobijen je i za GH grupu gde su veće vrednosti RePi izmerene u
stratumu visoke STAI-S i i STAI-T anksioznosti u poređenju sa niskom (p = 0,023) i
umerenom (p = 0,004). U GH grupi utvrđena je pozitivna linearna korelacija između RePi i
sistolnog, dijastolnog krvnog pritiska kao i STAI-S i STAI-T skorova. Primenom linearne
regresije pokazano je da se količina varijacija RePi u GH grupi može predvideti na osnovu
vrednosti STAI-S, STAI-T i sistolnog krvnog pritiska.
Utvrđen je značajno veći broj preterminskih porođaja u GH grupi u poređenju sa K
grupom. Rezultati su pokazali značajno nižu telesnu težinu kod beba iz K grupe čije su majke
imale visok nivo anksioznosti na STAI-T u odnosu na bebe majke koje su imale nizak (p =
0,008) i umeren nivo (p = 0,042) STAI-T anksioznosti. Sličan rezultat dobijen je i u GH grupi
gde su bebe majki sa visokim nivoom STAI-T anksioznosti imale nižu telesnu težinu u
poređenju sa bebama majki koje su imale nizak (p = 0,001) i umeren nivo anksioznosti (p =
.008). Nije utvrđen statistički značajan efekat STAI-S na telesnu težinu beba u K i u GH
grupi. Rezultati ukazuju na korelaciju nivoa STAI-T anksioznosti i gestacijske starosti na
rođenju u obe grupe. Linearna regresiona analiza je pokazala da se na osnovu vrednosti RePi,
STAI-T i sistolnog krvnog pritiska može predvideti telesna težina beba na rođenju.
Rezultati ove studije pokazuju efekat STAI-T na rani govorno-jezički razvoj dece na
uzrastu od tri godine u obe grupe...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.