Title
Morfološka diferencijacija larvenih stadijuma odabranih vrsta žaba rodova Rana i Bufo na području Srbije
Creator
Ilić, Marija D., 1984-, 55763209
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 03.07.2020.
Other responsibilities
mentor
Crnobrnja-Isailović, Jelka, 1962-, 1807463
mentor
Simonović, Predrag, 1962-, 12608615
član komisije
Jojić, Vida, 1964-, 13807207
član komisije
Stamenković, Gorana, 55763721
član komisije
Ivanović, Ana, 12658791
Academic Expertise
Prirodno-matematičke nauke
Academic Title
-
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Biološki fakultet
Alternative title
Morphological differentiation of larval stages of selected anuran Rana and Bufo species in Serbia
Publisher
[M. D. Ilić]
Format
87 str.
description
Biologija - Morfologija, sistematka i filogenija životinja / Biology
- Morphology, systematics and phylogeny of the animals
Abstract (sr)
Mrke žabe (Rana dalmatina, R. graeca, R. temporaria) i obična krastača (Bufo bufo) na području
Srbije mogu biti sintopne, a ulaze u vodena staništa samo tokom kratkog reproduktivnog perioda u
rano proleće. Punoglavci provode duži vremenski period u vodenim staništima i lakše su uočljivi u
odnosu na adulte. Analiza njihove morfologije je jedan od mogućih načina taksonomske identifikacije,
naročito u slučajevima kada su genetičke metode nedostupne. Kod nekih vrsta punoglavci na ranim
stupnjevima su vizuelno veoma slični, što otežava njihovu identifikaciju na terenu.
Definisani su sledeći osnovni ciljevi: utvrditi osobine spoljašnje morfologije punoglavaca
analiziranih vrsta žaba na osnovu kojih se može odrediti njihova taksonomska pripadnost; utvrditi
efikasnost primene analiza oblika tela punoglavaca u taksonomskoj identifikaciji; razviti procedure za
njihovu pouzdanu, brzu i ekonomičnu taksonomsku identifikaciju. Dodatno, izvršena je taksonomska
genetička identifikacija, upoređena je upotreba metoda tradicionalne i geometrijske morfometrije u
morfološkoj diferencijaciji ranih larvenih stadijuma, kao i filogenetski i fenetički odnosi analiziranih
vrsta.
Iz prirode su sakupljeni punoglavci R. dalmatina, R. temporaria i B. bufo na ranim razvojnim
stupnjevima. Taksonomska identifikacija izvršena je DNK barkoding metodom, primenom 16S
rRNK markera. Metodama tradicionalne morfometrije je utvrđeno da relativna dužina i širina glave
predstavljaju karaktere za razlikovanje rodova Rana i Bufo, dok je relativna dužina repa karakter za
razlikovanje dve vrste mrkih žaba. Detaljnije analize oblika i veličine laboratorijski uspešno odgajanih
punoglavaca R. dalmatina, R. temporaria i B. bufo vršene su metodama geometrijske i tradicionalne
morfometrije na ranim stupnjevima razvića. Oba pristupa su dala slične rezultate kada su u pitanju
kvantifikacija i opis varijabilnosti veličine i oblika. Za razliku od punoglavaca B. bufo, punoglavci
dve vrste roda Rana su sitniji sa manjim telima i repovima dva puta dužim od tela. Kada su poređene
dve vrste mrkih žaba, utvrđeno je da punoglavci R. dalmatina imaju kraći rep i veće telo. Međutim,
suptilne razlike u obliku distalnog dela repa bilo je moguće detektovati samo primenom geometrijske
morfometrije.
Authors Key words
mrke žabe, obična krastača, taksonomska identifikacija, tradicionalna morfometrija,
geometrijska morfometrija, oblik, veličina
Authors Key words
brown frogs, common toad, taxonomic identification, traditional morphometrics,
geometric morphometrics, shape, size
Classification
597.82(497.11)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Mrke žabe (Rana dalmatina, R. graeca, R. temporaria) i obična krastača (Bufo bufo) na području
Srbije mogu biti sintopne, a ulaze u vodena staništa samo tokom kratkog reproduktivnog perioda u
rano proleće. Punoglavci provode duži vremenski period u vodenim staništima i lakše su uočljivi u
odnosu na adulte. Analiza njihove morfologije je jedan od mogućih načina taksonomske identifikacije,
naročito u slučajevima kada su genetičke metode nedostupne. Kod nekih vrsta punoglavci na ranim
stupnjevima su vizuelno veoma slični, što otežava njihovu identifikaciju na terenu.
Definisani su sledeći osnovni ciljevi: utvrditi osobine spoljašnje morfologije punoglavaca
analiziranih vrsta žaba na osnovu kojih se može odrediti njihova taksonomska pripadnost; utvrditi
efikasnost primene analiza oblika tela punoglavaca u taksonomskoj identifikaciji; razviti procedure za
njihovu pouzdanu, brzu i ekonomičnu taksonomsku identifikaciju. Dodatno, izvršena je taksonomska
genetička identifikacija, upoređena je upotreba metoda tradicionalne i geometrijske morfometrije u
morfološkoj diferencijaciji ranih larvenih stadijuma, kao i filogenetski i fenetički odnosi analiziranih
vrsta.
Iz prirode su sakupljeni punoglavci R. dalmatina, R. temporaria i B. bufo na ranim razvojnim
stupnjevima. Taksonomska identifikacija izvršena je DNK barkoding metodom, primenom 16S
rRNK markera. Metodama tradicionalne morfometrije je utvrđeno da relativna dužina i širina glave
predstavljaju karaktere za razlikovanje rodova Rana i Bufo, dok je relativna dužina repa karakter za
razlikovanje dve vrste mrkih žaba. Detaljnije analize oblika i veličine laboratorijski uspešno odgajanih
punoglavaca R. dalmatina, R. temporaria i B. bufo vršene su metodama geometrijske i tradicionalne
morfometrije na ranim stupnjevima razvića. Oba pristupa su dala slične rezultate kada su u pitanju
kvantifikacija i opis varijabilnosti veličine i oblika. Za razliku od punoglavaca B. bufo, punoglavci
dve vrste roda Rana su sitniji sa manjim telima i repovima dva puta dužim od tela. Kada su poređene
dve vrste mrkih žaba, utvrđeno je da punoglavci R. dalmatina imaju kraći rep i veće telo. Međutim,
suptilne razlike u obliku distalnog dela repa bilo je moguće detektovati samo primenom geometrijske
morfometrije.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.