Title
Hemijska karakterizacija semena breskve (Prunus persica L.)
Creator
Koprivica, Marija, 1988-, 23856999
Copyright date
2019
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 20.02.2020.
Other responsibilities
mentor
Milojković-Opsenica, Dušanka, 1962-, 12601959
član komisije
Trifković, Jelena, 1976-, 10265191
član komisije
Fotirić-Akšić, Milica, 1972-, 12837479
član komisije
Stojanović, Mirjana, 1953-, 9698919
Academic Expertise
Prirodno-matematičke nauke
Academic Title
-
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Hemijski fakultet
Alternative title
The chemical characterization of peach kernels (Prunus persica L.)
Publisher
[M. R. Koprivica]
Format
128 listova
description
Hemija - Analitiĉka hemija / Chemistry
- Analytical Chemistry
Abstract (sr)
Istraţivanjima u okviru ove doktorske disertacije na osnovu sadrţaja pojedinih
fitohemikalija izvršena je hemijska karakterizacija semena 25 sorti/genotipova breskve
razliĉitog genetiĉkog i geografskog porekla gajenih pod istim klimatskim uslovima na
teritoriji Srbije u okviru kolekcije oglednog dobra „Radmilovac‖ Poljoprivrednog fakulteta
Univerziteta u Beogradu.
U cilju utvrĊivanja sliĉnosti i razlika izmeĊu pojedinih genotipova breskve, kao i
odreĊivanja potencijalnih biomarkera njihovog genetiĉkog i geografskog porekla, istraţivanja
su obuhvatila analizu varijabilnosti standradnih sorti (poreklom iz SAD i Italije),
perspektivnih hibrida (nastalih ukrštanjem standardnih sorti) i nekoliko genotipova
vinogradarske breskve kao autohtone sorte iz Srbije. Osim podele po poreklu, ispitivani
genotipovi breskve razlikovali su se i po vremenu sazrevanja ploda.
Gasna hromatografija sa plameno-jonizacionim detektorom (Gas Chromatography
with Flame Ionization Detector, GC-FID) korišćena je za odreĊivanje sastava masnih kiselina
u uzorcima semena breskve. Bez obzira na razliĉitost izmeĊu genotipova, ulje semena
breskve ima sliĉan sastav masnih kiselina koji se najvećim delom sastoji od nezasićenih
masnih kiselina, oleinske i linolne kiseline. Razlika izmeĊu sorti/genotipova breskve se
ogleda samo u razlici u procentualnim koncentracijama najzastupljenijih masnih kiselina.
Ulje semena breskve ima nizak ukupni sadrţaj zasićenih masnih kiselina, manji od 15%, i to
uglavnom sadrţi palmitinsku i stearinsku kiselinu. Fenolni profil semena breskve odreĊen je
ultra-visokoefikasnom teĉnom hromatografijom spregnutom sa hibridnim masenim
spektrometrom (Ultra High-Perfomance Liquid Chromatography coupled with a hybrid mass
spectrometer - Linear Trap Quadrupole and OrbiTrap mass analyzer, UHPLC-LTQ
OrbiTrap MS/MS). U uzorcima semena breskve detektovane su razliĉite klase fenolnih
jedinjenja i nekoliko organskih kiselina sa manjim brojem C-atoma. Od fenolnih jedinjenja
semena breskve u najvećoj koliĉini sadrţe katehin i šest fenolnih kiselina: protokatehuinsku,
p-hidroksibenzoevu, p-hidroksifenilsirćetnu, hlorogenu, p-kumarinsku i ferulinsku kiselinu.
Kvantifikacija saharida izvršena je upotrebom visoko-efikasne anjonske hromatografije sa
elektrohemijskom detekcijom (High-Performance Anion Exchange Chromatography with
Pulsed Amperometric Detection, HPAEC-PAD...
Abstract (en)
The investigations in scope of this doctoral dissertation were based on the content of a
several phytochemicals and it comprised chemical characterization of kernels of 25 peach
cultivars/genotypes differing in genetic and geographical origin cultivated under the same
climatic conditions in the territory of Serbia within a collection of the „Radmilovac‖
Experimental Station of the University of Belgrade - Faculty of Agriculture.
In order to determine the similarities and differences between the individual
cultivars/genotypes of the peach, as well as to identify potential biomarkers of their genetic
and geographical origin, the research included an analysis of the variability of standard
cultivars (originating in the USA and Italy), promising hybrids (created by standard cultivars
cross-breeding) and several vineyard peach genotypes as autochthonous cultivars from
Serbia. Except from this division, the examined genotypes of the peach differed according to
the ripening time.
Gas chromatography with flame ionization detector (GC-FID) was used to determine
the composition of fatty acids in samples of the peach kernels. Regardless of the difference
between genotypes, the peach kernel oil has the similar fatty acid composition, which the
most consists of unsaturated fatty acids, oleic and linoleic acids. Variation between
varieties/genotypes of peach is only seen in the difference in the percentage concentrations of
the most abundant fatty acids. The kernel oil has a low total saturated fatty acid content less
than 15%, which is mainly composed of palmitic and stearic acids. The phenolic profile of
peach kernels was determined by ultra-high-perfomance liquid chromatography coupled with
a hybrid mass spectrometer (UHPLC-LTQ OrbiTrap MS/MS). In samples of peach kernels,
different classes of phenolic substances and several organic acids with small number of C
atoms were detected. Among phenolic compounds, the most abundant in peach seeds were
catechin and six phenolic acids: protocatechuic, p-hydroxybenzoic, p-hydroxyphenylacetic,
chlorogenic, p-coumaric and ferulic acids. The quantification of saccharides was perfomed
using high-performance anion exchange chromatography with pulsed amperometric detection
(HPAEC-PAD)...
Authors Key words
seme breskve; masne kiseline; fenoli; šećeri; GC-FID; LC-MS; HPAEC-PAD;
multivarijantna analiza; poreklo; vreme zrenja ploda
Authors Key words
peach kernel; fatty acids; phenols; sugars; GC-FID; LC-MS; HPAEC-PAD;
multivariate analysis; origin; ripening time of fruit
Classification
547.9:543(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Istraţivanjima u okviru ove doktorske disertacije na osnovu sadrţaja pojedinih
fitohemikalija izvršena je hemijska karakterizacija semena 25 sorti/genotipova breskve
razliĉitog genetiĉkog i geografskog porekla gajenih pod istim klimatskim uslovima na
teritoriji Srbije u okviru kolekcije oglednog dobra „Radmilovac‖ Poljoprivrednog fakulteta
Univerziteta u Beogradu.
U cilju utvrĊivanja sliĉnosti i razlika izmeĊu pojedinih genotipova breskve, kao i
odreĊivanja potencijalnih biomarkera njihovog genetiĉkog i geografskog porekla, istraţivanja
su obuhvatila analizu varijabilnosti standradnih sorti (poreklom iz SAD i Italije),
perspektivnih hibrida (nastalih ukrštanjem standardnih sorti) i nekoliko genotipova
vinogradarske breskve kao autohtone sorte iz Srbije. Osim podele po poreklu, ispitivani
genotipovi breskve razlikovali su se i po vremenu sazrevanja ploda.
Gasna hromatografija sa plameno-jonizacionim detektorom (Gas Chromatography
with Flame Ionization Detector, GC-FID) korišćena je za odreĊivanje sastava masnih kiselina
u uzorcima semena breskve. Bez obzira na razliĉitost izmeĊu genotipova, ulje semena
breskve ima sliĉan sastav masnih kiselina koji se najvećim delom sastoji od nezasićenih
masnih kiselina, oleinske i linolne kiseline. Razlika izmeĊu sorti/genotipova breskve se
ogleda samo u razlici u procentualnim koncentracijama najzastupljenijih masnih kiselina.
Ulje semena breskve ima nizak ukupni sadrţaj zasićenih masnih kiselina, manji od 15%, i to
uglavnom sadrţi palmitinsku i stearinsku kiselinu. Fenolni profil semena breskve odreĊen je
ultra-visokoefikasnom teĉnom hromatografijom spregnutom sa hibridnim masenim
spektrometrom (Ultra High-Perfomance Liquid Chromatography coupled with a hybrid mass
spectrometer - Linear Trap Quadrupole and OrbiTrap mass analyzer, UHPLC-LTQ
OrbiTrap MS/MS). U uzorcima semena breskve detektovane su razliĉite klase fenolnih
jedinjenja i nekoliko organskih kiselina sa manjim brojem C-atoma. Od fenolnih jedinjenja
semena breskve u najvećoj koliĉini sadrţe katehin i šest fenolnih kiselina: protokatehuinsku,
p-hidroksibenzoevu, p-hidroksifenilsirćetnu, hlorogenu, p-kumarinsku i ferulinsku kiselinu.
Kvantifikacija saharida izvršena je upotrebom visoko-efikasne anjonske hromatografije sa
elektrohemijskom detekcijom (High-Performance Anion Exchange Chromatography with
Pulsed Amperometric Detection, HPAEC-PAD...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.