Title
Održivo upravljanje međugraničnim podzemnim vodnim resursima u slivu Cijevne (Crna Gora - Albanija)
Creator
Blagojević, Momčilo, 1987-, 57580809
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 11.09.2020.
Other responsibilities
mentor
Stevanović, Zoran, 1956-, 9618535
član komisije
Jemcov, Igor, 1967-, 14122855
član komisije
Milanović, Saša, 1972-, 6209383
član komisije
Radulović, Milan, 1982-, 55270153
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Rudarsko-geološki fakultet
Alternative title
Sustainable transboundary groundwater management of the Cijevna river basin (Montenegro - Albania)
Publisher
[M. Blagojević]
Format
171 str.
description
Geološko inženjerstvo - Hidrogeologija / Geological engineering - Hydrogeology
Abstract (sr)
Prekogranični sliv rijeke Cijevne dijele Albanija i Crna Gora. Sliv ima površinu od 695,4 km2.
Izuzetno je važan za upravljanje vodama, a od posebne važnosti za Crnu Goru koja je nizvodna
država. Zbog velike propustljivosti karstnih izdani, koje su veoma zastupljene u slivu rijeke, Cijevna
u ljetnim mjesecima ponire u cijeloj dužini svog nizvodnog dijela korita u Crnoj Gori, a obično
potpuno presušuje u zoni ušća u Moraču. Hidrometrija rađena tokom sušnog perioda duž rijeke u
Zetskoj ravnici identifikovala su najpropusnije zone, dok gubitak između sekcija varira između 0,137
m3/s/km' i 0,765 m3/s/km'.
Procjena ranjivosti akvifera sprovedena je primjenom i EPIK i DRASTIC metoda.
Identifikovanje najpropusnijih i najugroženijih zona u slivu pomoglo je u početnom dizajnu
zajedničke mreže za osmatranje podzemnih voda za Crnu Goru i Albaniju. Monitoring voda bi se
trebao sastojati od 21 osmatračke tačke, automatske hidrološke stanice na rijeci, i odabranih izvora
na kojima bi se registrovali podaci preko instaliranih pijezometara.
Završetkom sistema daljinskog prenosa podataka i primjenom mehanizma za razmjenu
podataka u stvarnom vremenu, obezbijediće se prvi takve vrste u „klasičnom“ Dinarskom kraškom
regionu, što će predstavljati i rezultat dijaloga između država i odlučnosti u očuvanju podzemnih
vodnij resursa.
Abstract (en)
The transboundary Cijevna River Basin shared between Albania and Montenegro has a
surface area of 695,4 km2. It is extremely important for water management, especially in the country
of Montenegro which is downstream. Due to the high permeability of both the karst and intergranular
aquifers that exist in the basin, the River Cijevna sinks along the length of its riverbed and in summer
months it usually dries up completely at the confluence section. Hydrometry surveys undertaken
during a drought period have identified the most permeable zones along the river, while the loss
between sections varies between 0.137 and 0.765 m3/s/km’.
An aquifer vulnerability assessment has been conducted through the implementation of both
the EPIK and DRASTIC methods. The aquifer vulnerability assessment was conducted using both
EPIK and DRASTIC methods. Identifying the most permeable and endangered zones in the basin
helped in the initial design of a joint groundwater monitoring network for Montenegro and Albania.
Water monitoring should consist of 21 monitoring points, an automatic hydrological station on the
river, and selected sources to record data through installed piezometers.
The termination of the long-distance data transmission system and the implementation of a
real-time data exchange mechanism will provide the first system of its kind in the "classic" Dinaric
Karst region. Real time data exchange will implementation will be result of dialog between countries
and their dedication on groundwater protection.
Authors Key words
Upravljanje prekograničnim vodama, Monitoring, Karstni akviferi, Bilans voda,
Vodna tijela, Ranjivost podzemnih voda, Albanija i Crna Gora
Authors Key words
Transboundary water management, Monitoring network, Karst aquifers, Water balance,
Water bodies, Groundwater vulnerability, Albania and Montenegro
Classification
556.3(497.16+496.5)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Prekogranični sliv rijeke Cijevne dijele Albanija i Crna Gora. Sliv ima površinu od 695,4 km2.
Izuzetno je važan za upravljanje vodama, a od posebne važnosti za Crnu Goru koja je nizvodna
država. Zbog velike propustljivosti karstnih izdani, koje su veoma zastupljene u slivu rijeke, Cijevna
u ljetnim mjesecima ponire u cijeloj dužini svog nizvodnog dijela korita u Crnoj Gori, a obično
potpuno presušuje u zoni ušća u Moraču. Hidrometrija rađena tokom sušnog perioda duž rijeke u
Zetskoj ravnici identifikovala su najpropusnije zone, dok gubitak između sekcija varira između 0,137
m3/s/km' i 0,765 m3/s/km'.
Procjena ranjivosti akvifera sprovedena je primjenom i EPIK i DRASTIC metoda.
Identifikovanje najpropusnijih i najugroženijih zona u slivu pomoglo je u početnom dizajnu
zajedničke mreže za osmatranje podzemnih voda za Crnu Goru i Albaniju. Monitoring voda bi se
trebao sastojati od 21 osmatračke tačke, automatske hidrološke stanice na rijeci, i odabranih izvora
na kojima bi se registrovali podaci preko instaliranih pijezometara.
Završetkom sistema daljinskog prenosa podataka i primjenom mehanizma za razmjenu
podataka u stvarnom vremenu, obezbijediće se prvi takve vrste u „klasičnom“ Dinarskom kraškom
regionu, što će predstavljati i rezultat dijaloga između država i odlučnosti u očuvanju podzemnih
vodnij resursa.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.