Title
Analiza funkcije reakcije monetarne politike sa posebnim osvrtom na Srbiju
Creator
Lazić, Milena, 1989-, 17828199
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 21.04.2021.
Other responsibilities
mentor
Fabris, Nikola, 1971-, 12815463
član komisije
Živković, Boško, 1954-, 12432743
član komisije
Živković, Aleksandar, 1954-, 12432487
član komisije
Jakšić, Miomir, 1954-, 12418919
član komisije
Božović, Miloš, 1976-, 1544295
član komisije
Marinković, Srđan T., 1970-, 13752935
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Ekonomski fakultet
Alternative title
Analysis of the monetary policy reaction function with special reference to Serbia
Publisher
[M. Lazić]
Format
225 str.
description
Društvene nauke / Monetarna politika
Social sciences / monetary policy
Abstract (sr)
Predmet doktorske disertacije predstavlja analiza i estimacija funkcije monetarne reakcije na panel
podacima 37 svetskih privreda (razvijene zemlje i zemlje u razvoju) u periodu 1995Q1 – 2018Q3.
Disertacija ima za cilj da pokaže kojim faktorima unutar funkcije monetarne reakcije zemlje pridaju
veći značaj u zavisnosti od nivoa ekonomske razvijenosti. Poseban segment analize odnosi se na
ocenjivanje determinanti funkcije monetarne reakcije u Srbiji u periodu inflacionog targetiranja
(2010Q1 – 2020Q1).
Metodologija empirijskog istraživanja u osnovi se bazira na empirijskoj operacionalizaciji Tejlorovog
pravila i podeljena je u dve celine. Prvu metodološku celinu čini ekonometrijsko ocenjivanje panel
regresionog modela funkcije monetarne reakcije za odabrane zemlje na globalnom nivou u okviru
koje centralna banka referentnu kamatnu stopu prilagođava dinamici inflacije, proizvodnog jaza i
aprecijacije/deprecijacije realnog efektivnog deviznog kursa. Model operiše na kvartalnom nivou,
uzimajući u obzir da empirijska literatura koja se bavi ocenama fiskalnih i monetarnih reakcija
uobičajeno pretpostavlja da je jedan kvartal minimalni period koji je potreban kako bi fiskalne i
monetarne vlasti reagovale na kretanja makroekonomskih indikatora. Drugu metodološku celinu čini
estimacija funkcije monetarne reakcije Narodne banke Srbije (NBS). Prednost empirijskog
modeliranja funkcije monetarne reakcije na nivou jedne zemlje u odnosu na panel analizu ogleda se
u mogućnosti da se utvrdi, precizira i prikupi skup podataka za koje se sa razumnim nivoom
pouzdanosti može pretpostaviti da su kreatorima monetarne politike bili raspoloživi u realnom
vremenu, kao i da se moguće empirijske specifikacije funkcije monetarne reakcije definišu i
analiziraju u odnosu na taj skup.
Rezultati istraživanja sprovedenog u okviru prve metodološke celine upućuju na zaključak da se u
periodu koji je prethodio Svetskoj ekonomskoj krizi monetarna politika u razvijenim zemljama
sprovodila u skladu sa Tejlorovim pravilom, kao i da adekvatna specifikacija pravila za sprovođenje
monetarne politike u razvijenim zemljama uključuje standardne makroekonomske fundamente. Na
nivou celog perioda obuhvaćenog analizom rezultati istraživanja nedvosmisleno ukazuju na inertnost
u kretanju referentne kamatne stope kako u kategoriji razvijenih zemalja, tako i u kategoriji zemalja
u razvoju, odnosno njeno „fino prilagođavanje“ karakteristikama internog i eksternog
makroekonomskog ambijenta. Devizni kurs predstavlja statistički značajnu varijablu samo u funkciji
reakcije monetarne politike zemalja u razvoju. U okviru druge metodološke celine dobijeni rezultati
očekivano upućuju na visok nivo značajnosti deviznog kursa u domicilnoj funkciji monetarne
reakcije. Pored toga, rezultati istraživanja ne ukazuju na nelinearnost u odgovoru funkcije monetarne
reakcije NBS na devijacije stope inflacije u odnosu na granice dozvoljenih odstupanja. Na kraju, u
istraživanju se dolazi do zaključka da specifikacije modela funkcije monetarne reakcije zasnovane na
pristupu „okrenutom unazad“ bolje objašnjavaju varijacije referentne stope NBS u posmatranom
periodu.
Abstract (en)
The subject of the doctoral dissertation is the analysis and estimation of the monetary policy reaction
function on panel data of 37 world economies (developed and emerging market economies) covering the
period 1995Q1 - 2018Q3. The dissertation aims to indicate the factors within the monetary policy reaction
function which countries consider more important depending on the level of economic development. A
special segment of the analysis refers to the assessment of the determinants of the monetary policy reaction
function in Serbia in the period of inflation targeting (2010Q1 - 2020Q1).
The methodology of empirical research is based on the empirical operationalization of Taylor rule and
consists of two parts. The first methodological unit consists of econometric evaluation of the panel
regression model of the monetary policy response function for selected countries at the global level, within
which the central bank adjusts the key policy rate to the dynamics of inflation, output gap and
appreciation/depreciation of the real effective exchange rate. The model operates on a quarterly basis,
taking into account that the empirical literature dealing with assessments of fiscal and monetary responses
usually assumes that one quarter is the minimum period required for fiscal and monetary authorities to
respond to macroeconomic indicators. The second methodological unit consists of the estimation of the
monetary policy reaction function of the National Bank of Serbia (NBS). The advantage of empirical
modeling of the monetary policy response function at the level of single country in comparison to the
panel data analysis is reflected in the ability to identify, specify and collect a set of data that with a
reasonable level of reliability can be assumed to have been available to monetary policy makers in real
time; and consequently to define and analyze possible empirical specifications of the monetary policy
reaction function in relation to that set.
The results of the research conducted within the first methodological unit suggest that in the period before
the Global Economic Crisis monetary policy in developed countries was conducted in accordance with
Taylor rule, and that adequate specification of monetary policy rules in developed countries includes
standard macroeconomic fundamentals. Considering the entire period covered by the analysis, the
research results unequivocally indicate inertia in the movement of the reference interest rate both in the
category of developed and emerging market economies, i.e. its "fine-tuned adjustments" to the
characteristics of internal and external macroeconomic environment. The exchange rate is statistically
significant variable only within monetary policy response function of emerging market economies. Within
the second methodological unit, the obtained results, as expected, indicate a high level of significance of
the exchange rate in the domicile monetary policy reaction function. In addition, the results of the research
do not indicate a nonlinearity in the response of the monetary policy reaction function of the NBS to
inflation rate deviations from the tolerances. Finally, the research concludes that the specifications of the
monetary policy response function model based on a “backward” approach can better explain the
variations of the NBS reference rate in the observed period.
Authors Key words
Tejlorovo pravilo, Svetska ekonomska kriza, panel analiza, razvijene zemlje, zemlje u
razvoju, ciljanje inflacije, devizni kurs, Srbija
Authors Key words
Taylor rule, Global Economic Crisis, panel analysis, developed economies, emerging
market economies, inflation targeting, exchange rate, Serbia
Classification
UDK=338.23:336.74(497.11)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Predmet doktorske disertacije predstavlja analiza i estimacija funkcije monetarne reakcije na panel
podacima 37 svetskih privreda (razvijene zemlje i zemlje u razvoju) u periodu 1995Q1 – 2018Q3.
Disertacija ima za cilj da pokaže kojim faktorima unutar funkcije monetarne reakcije zemlje pridaju
veći značaj u zavisnosti od nivoa ekonomske razvijenosti. Poseban segment analize odnosi se na
ocenjivanje determinanti funkcije monetarne reakcije u Srbiji u periodu inflacionog targetiranja
(2010Q1 – 2020Q1).
Metodologija empirijskog istraživanja u osnovi se bazira na empirijskoj operacionalizaciji Tejlorovog
pravila i podeljena je u dve celine. Prvu metodološku celinu čini ekonometrijsko ocenjivanje panel
regresionog modela funkcije monetarne reakcije za odabrane zemlje na globalnom nivou u okviru
koje centralna banka referentnu kamatnu stopu prilagođava dinamici inflacije, proizvodnog jaza i
aprecijacije/deprecijacije realnog efektivnog deviznog kursa. Model operiše na kvartalnom nivou,
uzimajući u obzir da empirijska literatura koja se bavi ocenama fiskalnih i monetarnih reakcija
uobičajeno pretpostavlja da je jedan kvartal minimalni period koji je potreban kako bi fiskalne i
monetarne vlasti reagovale na kretanja makroekonomskih indikatora. Drugu metodološku celinu čini
estimacija funkcije monetarne reakcije Narodne banke Srbije (NBS). Prednost empirijskog
modeliranja funkcije monetarne reakcije na nivou jedne zemlje u odnosu na panel analizu ogleda se
u mogućnosti da se utvrdi, precizira i prikupi skup podataka za koje se sa razumnim nivoom
pouzdanosti može pretpostaviti da su kreatorima monetarne politike bili raspoloživi u realnom
vremenu, kao i da se moguće empirijske specifikacije funkcije monetarne reakcije definišu i
analiziraju u odnosu na taj skup.
Rezultati istraživanja sprovedenog u okviru prve metodološke celine upućuju na zaključak da se u
periodu koji je prethodio Svetskoj ekonomskoj krizi monetarna politika u razvijenim zemljama
sprovodila u skladu sa Tejlorovim pravilom, kao i da adekvatna specifikacija pravila za sprovođenje
monetarne politike u razvijenim zemljama uključuje standardne makroekonomske fundamente. Na
nivou celog perioda obuhvaćenog analizom rezultati istraživanja nedvosmisleno ukazuju na inertnost
u kretanju referentne kamatne stope kako u kategoriji razvijenih zemalja, tako i u kategoriji zemalja
u razvoju, odnosno njeno „fino prilagođavanje“ karakteristikama internog i eksternog
makroekonomskog ambijenta. Devizni kurs predstavlja statistički značajnu varijablu samo u funkciji
reakcije monetarne politike zemalja u razvoju. U okviru druge metodološke celine dobijeni rezultati
očekivano upućuju na visok nivo značajnosti deviznog kursa u domicilnoj funkciji monetarne
reakcije. Pored toga, rezultati istraživanja ne ukazuju na nelinearnost u odgovoru funkcije monetarne
reakcije NBS na devijacije stope inflacije u odnosu na granice dozvoljenih odstupanja. Na kraju, u
istraživanju se dolazi do zaključka da specifikacije modela funkcije monetarne reakcije zasnovane na
pristupu „okrenutom unazad“ bolje objašnjavaju varijacije referentne stope NBS u posmatranom
periodu.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.