Title
Prevalencija i faktori rizika za tinitus kod adolescenata u gradskoj sredini
Creator
Tomanić, Milena, 1984-, 20179047
Copyright date
2021
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 15.06.2021.
Other responsibilities
mentor
Belojević, Goran, 1956-, 12452199
mentor
Čvorović, Ljiljana, 1974-, 11354727
član komisije
Puškaš, Laslo, 1960-, 12554599
član komisije
Backović, Dušan, 1966-, 12709735
član komisije
Arsović, Nenad, 1962-, 12585575
član komisije
Maksimović, Miloš, 1971-, 12822375
član komisije
Ćorac, Aleksandar, 1970-, 11400551
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Prevalence of and risk factors for tinnitus among adolescents in an urban environment
Publisher
[M. Tomanić]
Format
180, [21] str.
description
Medicina - Javno zdravlje / Medicine
- Public Health
Abstract (sr)
Tinitus ili zujanje u uvu, je svesna percepcija zvuka uprkos izostanku spoljašnjeg zvučnog stimulusa. Koren reči tinitus potiče iz latinskog jezika (lat. tinnire- zvoniti, ), a skoro svaki čovek bar jednom u životu doživi tinitus. Trećina ima povremeno i kratkotrajno zujanje, dok 10% do 15% odraslih razvija hronicitet i tinitus postaje trajan, a često i nerešiv problem. Međutim, poslednjih godina tinitus se sve češće zapaža i u najranijem uzrastu, a broj studija koje ispituju tinitus kod dece i adolescenata neprekidno raste. Zbog neusaglašenog definisanja tinitusa, specifičnosti ispitivane populacije, kao i razlika u dizajnu studija koje ispituju prevalenciju tinitusa, učestalost tinitusa kod dece varira u širokom rasponu od 5% do 75%. Uprkos porastu naučnog interesovanja za tinitus, njegova etiologija je i dalje nedovoljno jasna. Faktori rizika koji dovode do ovog fenomena mogu biti socio-ekonomski, ekološki, bihejvioralni, hereditarni, dijetetski i drugi. Pacijenti sa tinitusom često somatizuju simptome, a tinitus može biti povezan i sa različitim psihološkim problemima, najčešće anksiozno- depresivne simptomatologije. Poznavanje faktora rizika i komorbiditeta povezanih sa tinitusom je važno zbog prevencije tinitusa i adekvatnog tretmana pacijenata.
Cilj. Glavni cilj ovog istraživanja bio je da se ispitaju prevalencija tinitusa i faktori rizika za tinitus kod adolescenata u gradskoj sredini. Posebni ciljevi istraživanja bili su: da se utvrdi prevalencija tinitusa u beogradskoj adolescentskoj populaciji; da se ispita koji su činioci sredine značajni faktori rizika za tinitus adolescenata; da se utvrdi da li je tinitus kod roditelja faktor rizika za javljanje tinitusa kod adolescenata; da se utvrdi koje rizično ponašanje je faktor rizika za tinitus kod adolescenata; da se utvrdi da li je unos nekog nutrijenta povezan sa tinitusom kod adolescenata; da se ispita kakve su razlike u učestalosti i težini tinitusa u odnosu na uzrast i pol adolescenata; da se ispita kakva je povezanost između tinitusa, gubitka sluha, hiperakuzije i drugih otoloških oboljenja kao i bolesti ostalih organa i uzimanja specifičnih lekova kod adolescenata...
Abstract (en)
Tinnitus, ear buzzing, is a conscious perception of sound despite the absence of an external sound stimulus. The root of the word tinnitus comes from the Latin language (lat. tinnire) which means "to ring", and almost every person experience tinnitus at least once in their life. One-third have occasional and short- term buzzing, while 10% to 15% of adults develop chronicity and tinnitus becomes a permanent and often unsolvable problem. However, tinnitus is increasingly being recorded at an early age, and the number of studies examining tinnitus in children and adolescents is ever-increasing. Due to the inconsistent definition of tinnitus, the characteristics of the examined population as well as the differences in the design of the studies examining the prevalence of tinnitus, the frequency of tinnitus in children varies in a wide range of 5% -75%. Despite the growing scientific interest in tinnitus, its etiology is still unclear. Risk factors for tinnitus can be socioeconomic, environmental, behavioral, hereditary, dietary, and others. Patients with tinnitus often somatize their symptoms, and tinnitus can also be associated with various psychological problems, most often within the anxiety-depressive symptomatology. Studying the risk factors and comorbidities associated with tinnitus is important for the prevention of tinnitus and adequate treatment of patients.
Aim. The main aim of this study was to examine the prevalence of and risk factors for tinnitus among urban adolescents. The specific objectives of the study were: to determine the prevalence of tinnitus in a Belgrade adolescent population; to examine which environmental factors are significant for adolescent tinnitus; to determine whether parental tinnitus is a risk factor for the occurrence of tinnitus among their children; to determine which risky behavior is a risk factor for tinnitus in adolescents; to determine what nutrient is associated with tinnitus in adolescents; to examine the differences in the incidence and severity of adolescents' tinnitus in relation to age and sex; to examine the relationship between adolescents' tinnitus, hearing loss, hyperacusis and other otological diseases as well as other diseases and taking specific medications...
Authors Key words
tinitus, adolescenti, faktori rizika, prevalencija, buka
Authors Key words
tinnitus, adolescents, risk factors, prevalence, noise
Classification
613.96(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Tinitus ili zujanje u uvu, je svesna percepcija zvuka uprkos izostanku spoljašnjeg zvučnog stimulusa. Koren reči tinitus potiče iz latinskog jezika (lat. tinnire- zvoniti, ), a skoro svaki čovek bar jednom u životu doživi tinitus. Trećina ima povremeno i kratkotrajno zujanje, dok 10% do 15% odraslih razvija hronicitet i tinitus postaje trajan, a često i nerešiv problem. Međutim, poslednjih godina tinitus se sve češće zapaža i u najranijem uzrastu, a broj studija koje ispituju tinitus kod dece i adolescenata neprekidno raste. Zbog neusaglašenog definisanja tinitusa, specifičnosti ispitivane populacije, kao i razlika u dizajnu studija koje ispituju prevalenciju tinitusa, učestalost tinitusa kod dece varira u širokom rasponu od 5% do 75%. Uprkos porastu naučnog interesovanja za tinitus, njegova etiologija je i dalje nedovoljno jasna. Faktori rizika koji dovode do ovog fenomena mogu biti socio-ekonomski, ekološki, bihejvioralni, hereditarni, dijetetski i drugi. Pacijenti sa tinitusom često somatizuju simptome, a tinitus može biti povezan i sa različitim psihološkim problemima, najčešće anksiozno- depresivne simptomatologije. Poznavanje faktora rizika i komorbiditeta povezanih sa tinitusom je važno zbog prevencije tinitusa i adekvatnog tretmana pacijenata.
Cilj. Glavni cilj ovog istraživanja bio je da se ispitaju prevalencija tinitusa i faktori rizika za tinitus kod adolescenata u gradskoj sredini. Posebni ciljevi istraživanja bili su: da se utvrdi prevalencija tinitusa u beogradskoj adolescentskoj populaciji; da se ispita koji su činioci sredine značajni faktori rizika za tinitus adolescenata; da se utvrdi da li je tinitus kod roditelja faktor rizika za javljanje tinitusa kod adolescenata; da se utvrdi koje rizično ponašanje je faktor rizika za tinitus kod adolescenata; da se utvrdi da li je unos nekog nutrijenta povezan sa tinitusom kod adolescenata; da se ispita kakve su razlike u učestalosti i težini tinitusa u odnosu na uzrast i pol adolescenata; da se ispita kakva je povezanost između tinitusa, gubitka sluha, hiperakuzije i drugih otoloških oboljenja kao i bolesti ostalih organa i uzimanja specifičnih lekova kod adolescenata...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.