Title
Izveštaji mletačkih izaslanika u Carigradu od 15. do 18. veka (istorijski, kulturološki i književni aspekti)
Creator
Mitić, Marija N., 1988-, 77929737
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 25.01.2021.
Other responsibilities
mentor
Đurić, Željko, 1952-, 12367463
član komisije
Aykut, Ksenija, 1960-, 15446375
član komisije
Pekić, Radmilo, 1969-, 7603303
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
Reports of Venetian emissaries in Costantinople between 15th and 18th century (historical, cultural and literary aspects)
Отчеты венецианских делегатов в Стамбул с 15. по 18. век (исторические, культурологические и литературные виды)
Publisher
[M. N. Mitić]
Format
180 listova
description
Književnost, kultura - Italijanistika, komparatistika / Literature, Culture - Italianistic, Comparatistics
Abstract (sr)
Tema diplomatskih odnosa između Mletačke republike i Osmanskog carstva oduvek
je privlačila mnoge savremene istoričare, posebno krajem 19. i početkom 20. veka. Evropljani
su doživljavali Osmanlije kao narod koji se razlikovao po kulturi, tradiciji i načinu života, a
takođe, prema većini orijentalista, smatrali su da su osmanske političke, društvene i kulturne
norme bile u potpunosti različite od evropskih. Međutim, uprkos razlikama, moramo govoriti i
o sličnostima između ove dve tradicije. Nakon pada Carigrada, 1453. godine, kada ga je sultan
Mehmed Osvajač osvojio, ovaj grad postaje spona između Evrope i Azije, te u 15. veku
diplomatske i trgovinske veze između Mletačke republike i Osmanskog carstva postaju sve
učestalije, zbog čega su Mlečani slali svoje predstavnike u prestonicu Osmanskog carstva.
Uloga mletačkog izaslanika, koji se nazivao bailo, postaje sve značajnija u 16. i 17. veku, a i
kasnije u 18. veku kada 1797. godine dolazi do pada Mletačke republike. Iz izveštaja mletačkih
izaslanika u Carigradu saznajemo o uzajamnim diplomatskim, kulturnim i književnim vezama
između Mlečana i Osmanlija.
Izveštaji mletačkih izaslanika pisani u formi zvaničnih pisama (it. dispacci e relazioni),
nezvaničnih pisama (it. lettere familiari) i putopisa (it. diari e relazioni dei viaggi)
predstavljaju veoma plodnu građu ne samo kada je reč o proučavanju političkih i ekonomskih
prilika već su isto tako značajni izvori u proučavanju književno-istorijskih i kulturnoistorijskih
veza. Iz tog razloga oni nisu samo istorijski izvori već i književno-istorijski. Bilo da
je reč o epistolama ili o putopisima, odlike pomenutih izveštaja su se menjale kroz epohe
počev od poznog srednjeg veka preko humanizma i renesanse do baroka i prosvetiteljstva.
Abstract (en)
The topic of diplomatic relations between the Venetian Republic and the Ottoman
Empire has always attracted many contemporary historians, especially in the late 19th and
early 20th centuries. The Europeans perceived the Ottomans as a people that differed in
culture, tradition and way of life, and also, according to most Orientalists, considered that
Ottoman political, social and cultural norms were completely different from European ones.
However, despite the differences, we must also talk about the similarities between the two
traditions. After the fall of Costantinople, in 1453, when Sultan Mehmed the Conqueror
conquered it, this city became a link between Europe and Asia, and in the 15th century
diplomatic and trade ties between the Venetian Republic and the Ottoman Empire became
more frequent, which is why the Venetians sent their representatives to the capital of the
Ottoman Empire. The role of the Venetian envoy, called bailo, became increasingly important
in the 16th and 17th centuries, and later in the 18th century when the fall of the Venetian
Republic came in 1797. From the reports of the Venetian emissaries in Costantinople, we
learn about the mutual diplomatic, cultural and literary links between the Venetians and the
Ottomans.
The reports of Venetian envoys written in the form of official letters (dispacci e
relazioni), unofficial letters (lettere familiari) and travelogues (diari e relazioni dei viaggi) are
very fruitful material not only when it comes to studying political and economic opportunities
but are also significant sources in the study of literary-historical and cultural-historical
connections. From that reason, they are not only historical sources but also literary-historical
ones. Whether epistols or travelogues, the characteristics of these reports have varied
through epochs from the late Middle Ages through Humanism and the Renaissance to the
Baroque and the Enlightenment.
Authors Key words
Mlečani, Osmanlije, Carigrad, bailo, izveštaji, epistole, putopisi, književnost,
kultura
Authors Key words
Venetians, Ottomans, Costantinople, bailo, reports, epistols, travelogues,
Literature, Culture
Classification
821.131.1.09-6-992"14/17"(043.3)
821.512.161.09(091)(043.3)
930.85(4)"14/17"(043.3)
327(4)"14/17"(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Tema diplomatskih odnosa između Mletačke republike i Osmanskog carstva oduvek
je privlačila mnoge savremene istoričare, posebno krajem 19. i početkom 20. veka. Evropljani
su doživljavali Osmanlije kao narod koji se razlikovao po kulturi, tradiciji i načinu života, a
takođe, prema većini orijentalista, smatrali su da su osmanske političke, društvene i kulturne
norme bile u potpunosti različite od evropskih. Međutim, uprkos razlikama, moramo govoriti i
o sličnostima između ove dve tradicije. Nakon pada Carigrada, 1453. godine, kada ga je sultan
Mehmed Osvajač osvojio, ovaj grad postaje spona između Evrope i Azije, te u 15. veku
diplomatske i trgovinske veze između Mletačke republike i Osmanskog carstva postaju sve
učestalije, zbog čega su Mlečani slali svoje predstavnike u prestonicu Osmanskog carstva.
Uloga mletačkog izaslanika, koji se nazivao bailo, postaje sve značajnija u 16. i 17. veku, a i
kasnije u 18. veku kada 1797. godine dolazi do pada Mletačke republike. Iz izveštaja mletačkih
izaslanika u Carigradu saznajemo o uzajamnim diplomatskim, kulturnim i književnim vezama
između Mlečana i Osmanlija.
Izveštaji mletačkih izaslanika pisani u formi zvaničnih pisama (it. dispacci e relazioni),
nezvaničnih pisama (it. lettere familiari) i putopisa (it. diari e relazioni dei viaggi)
predstavljaju veoma plodnu građu ne samo kada je reč o proučavanju političkih i ekonomskih
prilika već su isto tako značajni izvori u proučavanju književno-istorijskih i kulturnoistorijskih
veza. Iz tog razloga oni nisu samo istorijski izvori već i književno-istorijski. Bilo da
je reč o epistolama ili o putopisima, odlike pomenutih izveštaja su se menjale kroz epohe
počev od poznog srednjeg veka preko humanizma i renesanse do baroka i prosvetiteljstva.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.