Title
Citogenetička, palinološka i filogeografska istraživanja roda Ramonda (Gesneriaceae) na Balkanskom poluostrvu
Creator
Lazarević, Maja R., 1976-
Copyright date
2012
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 8.12.2012.
Other responsibilities
mentor
Stevanović, Vladimir, 1947-
komentor
Siljak-Yakovlev, Sonja
član komisije
Stevanović, Branka, 1944-
član komisije
Niketić, Marjan, 1961-
Academic Expertise
Prirodno-matematičke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Biološki fakultet
Alternative title
Cytogenetics, palynology and phylogeography of genus Ramonda (Gesneriaceae) in the Balkan peninsula : doctoral dissertation
Publisher
Beograd : [M. R. Lazarević]
Format
PDF/A (155 listova)
description
Biologija - Ekologija i geografija biljaka / Biology - Ecology and geography of plants
Abstract (sr)
Familija Gesneriaceae obuhvata biljne vrste pretežno rasprostranjene u tropskim
u subtropskim oblastima Starog i Novog sveta. Samo mali broj vrsta naseljava umerene
oblasti, a među njima je i jedinih 5 vrsta ove familije u Evropi: Ramonda myconi,
endemit Pirinejskog poluostrva, kao i R. nathaliae, R. serbica, Haberlea rhodopensis i
Jankaea heldreichii, četiri endemične vrste Balkanskog poluostrva. Svih pet vrsta su
relikti Tercijera, vremena kada je klima u Evropi bila toplija i vlažnija. Za vreme
Ledenog doba, one su našle skrovište u klisurama i kanjonima gde ih najčešće nalazimo
i danas. Ovi „živi fosili“ danas nepovoljne uticaje spoljašnje sredine u velikoj meri
preživljavaju zahvaljujući poikilohidričnosti, pa se još nazivaju i „biljke koje
vaskrsavaju“.
Danas se dve balkanske vrste roda Ramonda odlikuju disjunktnim arealima.
Ramonda nathaliae zastupljena je u Makedoniji, S Grčkoj, na obroncima planine Šare
na Kosovu i u JI Srbiji. Najveći deo areala vrste R. serbica nalazi se u Albaniji, a
prisutna je i na SZ Grčke, u Z Makedoniji, JZ i SI Crnoj Gori, JZ, JI i SI Srbiji, kao i na
SZ Bugarske. Jedina zona u kojoj se areali dve vrste susreću nalazi se u JI Srbiji, gde na
dva lokaliteta, Oblik i Radovanski Kamen, obrazuju simpatrijske populacije. Obe vrste
prevashodno naseljavaju krečnjačku podlogu, s tim što se R. nathaliae može naći i na
serpentinitu, škriljcima i granitu. Ova vrsta, takođe, bolje podnosi otvorenija staništa, a
njene populacije se mogu naći i na većem rasponu nadmorskih visina, zbog čega se smatra otpornijom i tolerantijom.
Ciljevi ovog rada su višestruki: da se utvrde morfološke osobine polena i semena
sve tri vrste roda Ramonda, jer detalji njihove građe do sada nisu istraživani; da se
procene vijabilnost njihovog polena i klijavost semena; da se utvrdi broj hromozoma,
kao i veličina genoma kod tri vrste; da se proveri da li postoje hibridne jedinke u
simpatrijskim populacijama; da se pomoću molekularnih markera utvrdi stepen
sličnosti i filogeografske veze između vrsta R. nathaliae i R. serbica. U tu svrhu, polen
i seme analizirani su pomoću svetlosnog i scanning elektronskog mikroskopa, broj hromozoma određen je standardnim kariološkim tehnikama, veličina genoma
procenjena je pomoću protočne citometrije, a genetički diverzitet primenom
molekularne AFLP tehnike...
Abstract (en)
Family Gesneriaceae comprises plant species mostly distributed in the tropics
and subtropics of both the Old and New Worlds. Only a small number of species
inhabits temperate regions. Among them, there are the only 5 species of this family in
Europe: Ramonda myconi, endemic of the Iberian Peninusla, as well as R. nathaliae, R.
serbica, Haberlea rhodopensis i Jankaea heldreichii, four endemic species of the
Balkan Peninsula. All five species are Tertiary relicts, remnants from the times when
the climate was much warmer and more humid. During the Ice Age, they have found
shelter in canyons and gorges where can be often found today as well. These „living
fossils“ are poikilohydric, „resurrection plants“ what helps them survive the
inhospitable environmental conditions.
Balkan species of the genus Ramonda are today characterized by disjunct
distribution. Ramonda nathaliae is restricted to Macedonia, N Greece, slopes of Mt.
Šara in Kosovo and few localities in SE Serbia. The largest part of the R. serbica range
is situated in Albania, but is also present in NW Greece, W Macedonia, SW and NE
Montenegro, SW, SE and NE Serbia and NE Bulgaria. The ranges of two species cooccur
only in two localities in SE Serbia, Oblik and Radovanski Kamen, establishing
sympatric populations. Both species prefer limestone rocks, but R. nathaliae can also
be found on serpentine, schist and granite. This species is often found in more open
habitats and in higher altitudes why it is considered as more resistant and tolerant than
R. serbica.
The aims of this study are: to investigate morphology of both pollen and seeds of
three Ramonda species; to estimate pollen viability and germination capacity of their
seeds; to determine chromosome numbers and genome size of three species; to explore
if there are hybrids in sympatric populations; to look into genetic diversity and
phylogeography of R. nathaliae and R. serbica. Pollen grains and seeds were examined
by light and scanning electron microscopy, chromosome number by standard karyological techniques, genome size was estimated by flow cytometry and genetic
diversity by molecular AFLP method...
Authors Key words
Ramonda, Gesneriaceae, endemiti, relikti, Balkan, poliploidija, hibridi,
citometrija, AFLP
Authors Key words
Ramonda, Gesneriaceae, endemics, relicts, Balkan, polyploidy, hybrids,
cytometry, AFLP
Classification
582.916.61:[581.9+581.5]:[576.316+575.222.7]:[581.46+581.48]:575.17(497)(043.3)
Subject
Ramonda
Type
Tekst
Abstract (sr)
Familija Gesneriaceae obuhvata biljne vrste pretežno rasprostranjene u tropskim
u subtropskim oblastima Starog i Novog sveta. Samo mali broj vrsta naseljava umerene
oblasti, a među njima je i jedinih 5 vrsta ove familije u Evropi: Ramonda myconi,
endemit Pirinejskog poluostrva, kao i R. nathaliae, R. serbica, Haberlea rhodopensis i
Jankaea heldreichii, četiri endemične vrste Balkanskog poluostrva. Svih pet vrsta su
relikti Tercijera, vremena kada je klima u Evropi bila toplija i vlažnija. Za vreme
Ledenog doba, one su našle skrovište u klisurama i kanjonima gde ih najčešće nalazimo
i danas. Ovi „živi fosili“ danas nepovoljne uticaje spoljašnje sredine u velikoj meri
preživljavaju zahvaljujući poikilohidričnosti, pa se još nazivaju i „biljke koje
vaskrsavaju“.
Danas se dve balkanske vrste roda Ramonda odlikuju disjunktnim arealima.
Ramonda nathaliae zastupljena je u Makedoniji, S Grčkoj, na obroncima planine Šare
na Kosovu i u JI Srbiji. Najveći deo areala vrste R. serbica nalazi se u Albaniji, a
prisutna je i na SZ Grčke, u Z Makedoniji, JZ i SI Crnoj Gori, JZ, JI i SI Srbiji, kao i na
SZ Bugarske. Jedina zona u kojoj se areali dve vrste susreću nalazi se u JI Srbiji, gde na
dva lokaliteta, Oblik i Radovanski Kamen, obrazuju simpatrijske populacije. Obe vrste
prevashodno naseljavaju krečnjačku podlogu, s tim što se R. nathaliae može naći i na
serpentinitu, škriljcima i granitu. Ova vrsta, takođe, bolje podnosi otvorenija staništa, a
njene populacije se mogu naći i na većem rasponu nadmorskih visina, zbog čega se smatra otpornijom i tolerantijom.
Ciljevi ovog rada su višestruki: da se utvrde morfološke osobine polena i semena
sve tri vrste roda Ramonda, jer detalji njihove građe do sada nisu istraživani; da se
procene vijabilnost njihovog polena i klijavost semena; da se utvrdi broj hromozoma,
kao i veličina genoma kod tri vrste; da se proveri da li postoje hibridne jedinke u
simpatrijskim populacijama; da se pomoću molekularnih markera utvrdi stepen
sličnosti i filogeografske veze između vrsta R. nathaliae i R. serbica. U tu svrhu, polen
i seme analizirani su pomoću svetlosnog i scanning elektronskog mikroskopa, broj hromozoma određen je standardnim kariološkim tehnikama, veličina genoma
procenjena je pomoću protočne citometrije, a genetički diverzitet primenom
molekularne AFLP tehnike...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.