Title
Razvoj veština i sposobnosti kritičkog mišljenja u nastavi engleskog jezika na univerzitetskom nivou
Creator
Aničić, Andrijana, 1984-
CONOR:
51329801
Copyright date
2025
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 10.07.2025.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
Развој вештина и способности критичког мишљења у настави енглеског језика на универзитетском нивоу
Развитие навыков и способностей критического мышления в процессе преподавания английского языка на университетском уровне
Development of critical thinking skills and abilities in English language teaching at the university level
Publisher
[A. Aničić]
Format
142 str.
description
Nauka o jeziku - Kritičko mišljenje u nastavi engleskog jezika / Linguistics - Critical Thinking in English Language Teaching
Abstract (sr)
Istaknuto mesto kritičkog mišljenja u savremenom obrazovanju nije teško razumeti; ono je
ključni činilac intelektualnih veština neophodnih za pragmatički duh vremena koji zahteva samostalnost
u razmišljanju, kontinuirano učenje i rešavanje kompleksnih problema. Smatra se obrazovnim
imperativom današnjice jer je održanje istinski demokratskog poretka nezamislivo bez svesnih
pojedinaca koji samostalno razmišljanju i u stanju su da prepoznaju verodostojne izvore informacija od
lažnih. Takođe, kritičko mišljenje je postalo jedna od najvrednijih veština na tržištu rada, pa je iz svih
ovih razloga široko prihvaćen stav teoretičara i stručnjaka za kritičko mišljenje da ono predstavlja
najvažniji cilj savremenog obrazovanja (McPeck 1981; Paul 1987; Brookfield 1987; Siegel 1988;
Facione 1990; Ennis 1996; Barnett1997; Davies 2015; Freire 2000/1970; Lipman 2003; Hamby 2015).
Kritičko mišljenje sa složenim kognitivnim operacijama, dispozicijama i motivacionim
strukturama se najuspešnije razvija i primenjuje na univerzitetskom nivou. Učenici i studenti u kasnoj
adolescenciji sa zrelijim intelektualnim sposobnostima, posebno su otvoreni za usvajanje i primenu
kritičkog mišljenja u procesu učenja (King & Kitchener 1981).
Istraživačko polje kritičkog mišljenja karakteriše izrazita brojnost i heterogenost teorijskih
koncepcija kojima je zajednička težnja da kritičko mišljenje postave u središte obrazovnih ciljeva,
naročito na univerzitetskom nivou (Davies 2015). Međutim, izrazita heterogenost ovog naučnog polja i
zasićenost koncepcijama i definicijama kritičkog mišljenja često otežavaju razvoj odgovarajućih
pedagoških praksi usmerenih ka uključenju kritičkog mišljenja u obrazovni proces.
Cilj ove teze je dvostruk: prvi cilj je analiza različitih koncepcija kritičkog mišljenja i kritičko
promišljanje njihovih realizacija u savremenom obrazovanju, koje se u ovom radu posmatraju kao dve
različite koncepcije razvoja kritičkih kapaciteta studenata. Jedna je fokusirana na logičko-psihološke
karakteristike procesa kritičkog mišljenja, a druga na njegov vrednosni i emancipatorni potencijal.
Drugi cilj ove teze teži da ponudi model razvoja kritičkog mišljenja u nastavi engleskog jezika
na Katedri za anglistiku Filološkog fakulteta u Beogradu, koji teži da premosti razlike u dvema ključnim
koncepcijama kritičkog mišljenja koje se ogledaju u nasleđu Pokreta za kritičko mišljenje, sa jedne
strane, i kritičke pedagogije, sa druge.
U tezi će biti prikazan model razvoja kritičkog mišljenja integrisan u nastavu predmeta Savremeni
engleski jezik G3 i G4 na drugoj godini Anglistike, Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Model
je nazvan „kritička perspektivizacija“ jer podrazumeva da je za razvoj kritičkog mišljenja od najvećeg
značaja sagledavanje problema iz različitih perspektiva. Ovaj model zasnovan je na teorijskoj koncepciji
kritičkog mišljenja kao refleksivnog mišljenja koje se odvija u dijaloško-dijalektičkom kontekstu i koje
teži razvoju kritičke refleksije sa transformativnim i emancipatornim ciljevima. Teorijska osnova modela
kritičke perspektivizacije zasniva se na stanovištima filozofa obrazovanja Ričarda Pola (Paul 1982),
jednom od ključnih teoretičara Pokreta za kritičko mišljenje, kao i teorijskim koncepcijama Paula Freirea
(Freire 2000/1970), Mišela Fukoa (Foucault 2007) i Džeka Mezirova (Mezirow 1991).
U radu će biti prikazana metodologija implementacije modela kritičke perspektivizacije u nastavi
izvođenoj na kursu Pismene i usmene vežbe u toku akademske 2022/23. godine sa studentima druge
godine na Katedri za anglistiku. Model kritičke perspektivizacije obuhvata sistem tema i zadataka koji
na kursu Pismene i usmene vežbe teže razvoju jezičkih kapaciteta studenata uporedo sa razvojem veština
i dispozicija za kritičko mišljenje. Time drugi cilj ove teze predstavlja prikaz i ispitivanje uspešnosti
modela koji obuhvata implementaciju u nastavi i metode evaluacije kritičkih kapaciteta studenata
razvijenih u okviru ovog modela.
Abstract (en)
The prominent place of critical thinking in contemporary education is easy to understand; it is a
key component of the intellectual skills necessary for the pragmatic spirit of the age, demanding
independent thought, continuous learning, and complex problem-solving. It is considered an educational
imperative today because the maintenance of a truly democratic order is unthinkable without conscious
individuals who think independently and are able to distinguish true information from false. Furthermore,
critical thinking has become one of the most valuable skills in the labor market. For all these reasons, it
is a widely accepted view among theorists and experts that critical thinking represents the paramount
goal of contemporary education (McPeck 1981; Paul 1987; Brookfield 1987; Siegel 1988; Facione 1990;
Ennis 1996; Barnett1997; Davies 2015; Freire 2000/1970; Lipman 2003; Hamby 2015).
Critical thinking, with its complex cognitive aspects, dispositions, and motivational structures, is
most successfully developed and applied at the university level. Students in late adolescence possessing
more mature intellectual capabilities, are particularly receptive to adopting and applying critical thinking
in the learning process (King & Kitchener 1981).
The research field of critical thinking is characterized by a remarkable number of diverse
theoretical conceptions, sharing the common aspiration to position critical thinking at the core of
educational objectives, particularly at the university level (Davies 2015). However, the marked
heterogeneity of this academic field and the saturation of concepts and definitions often impede the
development of suitable pedagogical practices for integrating critical thinking into the educational
process.
This thesis has a twofold aim: the first is to analyze different conceptions of critical thinking and
critically reflect on their implementation in contemporary education, viewed herein as two distinct
approaches to developing students' critical capacities. One approach focuses on the logical and
psychological characteristics of the critical thinking process, while the other emphasizes its value-based
and emancipatory potential.
The second aim is to propose a model for developing critical thinking in English Language
Teaching at the Department of English Studies, at the Faculty of Philology, University of Belgrade. This
model seeks to bridge the gap between two key conceptions of critical thinking, reflected in the legacies
of the Critical Thinking Movement, on one hand, and critical pedagogy, on the other.
The thesis presents a model for developing critical thinking, integrated into the curriculum of the
Contemporary English Language G3 and G4 courses for second-year students of English Studies. The
model, termed “critical perspectivization,” posits that examining issues from multiple perspectives is
paramount for fostering critical thinking. It is grounded in the theoretical conception of critical thinking
as reflective thought occurring within a dialogic-dialectical context, striving for the development of
critical reflection with transformative and emancipatory objectives.
The theoretical foundation of the critical perspectivization model draws upon the views of the
philosopher of education Richard Paul, a key theorist of the Critical Thinking Movement, as well as the
theoretical concepts of Paulo Freire (Freire 2000/1970), Michel Foucault (Foucault 2007), and Jack
Mezirow (Mezirow 1991).
The thesis details the methodology for implementing the model within the Speaking and Writing
course during the 2022/23 academic year, involving second-year students at the Department of English
Studies. The critical perspectivization model comprises a system of topics and tasks designed to foster
students’ language proficiency, simultaneously developing their critical thinking skills and dispositions.
The thesis details the model’s development, its classroom implementation, and the methods used to assess
students’ critical capacities. Finally, this research assesses the success of the proposed methodology in
achieving its aims.
Authors Key words
kritičko mišljenje, kritička pedagogija, nastava engleskog jezika, Anglistika
Authors Key words
critical thinking, critical pedagogy, English language teaching, English Studies
Classification
811.111:378.01]:159.955.5(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Istaknuto mesto kritičkog mišljenja u savremenom obrazovanju nije teško razumeti; ono je
ključni činilac intelektualnih veština neophodnih za pragmatički duh vremena koji zahteva samostalnost
u razmišljanju, kontinuirano učenje i rešavanje kompleksnih problema. Smatra se obrazovnim
imperativom današnjice jer je održanje istinski demokratskog poretka nezamislivo bez svesnih
pojedinaca koji samostalno razmišljanju i u stanju su da prepoznaju verodostojne izvore informacija od
lažnih. Takođe, kritičko mišljenje je postalo jedna od najvrednijih veština na tržištu rada, pa je iz svih
ovih razloga široko prihvaćen stav teoretičara i stručnjaka za kritičko mišljenje da ono predstavlja
najvažniji cilj savremenog obrazovanja (McPeck 1981; Paul 1987; Brookfield 1987; Siegel 1988;
Facione 1990; Ennis 1996; Barnett1997; Davies 2015; Freire 2000/1970; Lipman 2003; Hamby 2015).
Kritičko mišljenje sa složenim kognitivnim operacijama, dispozicijama i motivacionim
strukturama se najuspešnije razvija i primenjuje na univerzitetskom nivou. Učenici i studenti u kasnoj
adolescenciji sa zrelijim intelektualnim sposobnostima, posebno su otvoreni za usvajanje i primenu
kritičkog mišljenja u procesu učenja (King & Kitchener 1981).
Istraživačko polje kritičkog mišljenja karakteriše izrazita brojnost i heterogenost teorijskih
koncepcija kojima je zajednička težnja da kritičko mišljenje postave u središte obrazovnih ciljeva,
naročito na univerzitetskom nivou (Davies 2015). Međutim, izrazita heterogenost ovog naučnog polja i
zasićenost koncepcijama i definicijama kritičkog mišljenja često otežavaju razvoj odgovarajućih
pedagoških praksi usmerenih ka uključenju kritičkog mišljenja u obrazovni proces.
Cilj ove teze je dvostruk: prvi cilj je analiza različitih koncepcija kritičkog mišljenja i kritičko
promišljanje njihovih realizacija u savremenom obrazovanju, koje se u ovom radu posmatraju kao dve
različite koncepcije razvoja kritičkih kapaciteta studenata. Jedna je fokusirana na logičko-psihološke
karakteristike procesa kritičkog mišljenja, a druga na njegov vrednosni i emancipatorni potencijal.
Drugi cilj ove teze teži da ponudi model razvoja kritičkog mišljenja u nastavi engleskog jezika
na Katedri za anglistiku Filološkog fakulteta u Beogradu, koji teži da premosti razlike u dvema ključnim
koncepcijama kritičkog mišljenja koje se ogledaju u nasleđu Pokreta za kritičko mišljenje, sa jedne
strane, i kritičke pedagogije, sa druge.
U tezi će biti prikazan model razvoja kritičkog mišljenja integrisan u nastavu predmeta Savremeni
engleski jezik G3 i G4 na drugoj godini Anglistike, Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Model
je nazvan „kritička perspektivizacija“ jer podrazumeva da je za razvoj kritičkog mišljenja od najvećeg
značaja sagledavanje problema iz različitih perspektiva. Ovaj model zasnovan je na teorijskoj koncepciji
kritičkog mišljenja kao refleksivnog mišljenja koje se odvija u dijaloško-dijalektičkom kontekstu i koje
teži razvoju kritičke refleksije sa transformativnim i emancipatornim ciljevima. Teorijska osnova modela
kritičke perspektivizacije zasniva se na stanovištima filozofa obrazovanja Ričarda Pola (Paul 1982),
jednom od ključnih teoretičara Pokreta za kritičko mišljenje, kao i teorijskim koncepcijama Paula Freirea
(Freire 2000/1970), Mišela Fukoa (Foucault 2007) i Džeka Mezirova (Mezirow 1991).
U radu će biti prikazana metodologija implementacije modela kritičke perspektivizacije u nastavi
izvođenoj na kursu Pismene i usmene vežbe u toku akademske 2022/23. godine sa studentima druge
godine na Katedri za anglistiku. Model kritičke perspektivizacije obuhvata sistem tema i zadataka koji
na kursu Pismene i usmene vežbe teže razvoju jezičkih kapaciteta studenata uporedo sa razvojem veština
i dispozicija za kritičko mišljenje. Time drugi cilj ove teze predstavlja prikaz i ispitivanje uspešnosti
modela koji obuhvata implementaciju u nastavi i metode evaluacije kritičkih kapaciteta studenata
razvijenih u okviru ovog modela.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
