Title
Osvajanje otkrića: uloga autoriteta Dragoslava Srejovića u proizvodnji znanja o lokalitetu i kulturi Lepenski Vir
Creator
Ćosić, Natalija, 1983-
CONOR:
17094759
Copyright date
2024
Object Links
Select license
Bez licence - direktna primena zakona
License description
Ako ne izaberete neku od licenci, vaše zaštićeno delo može biti korišćeno samo u okviru opštih ograničenja autorskih prava. Na taj način ne dozvoljavate komercijalno ni nekomercijalno korišćenje, naročito reprodukciju, distribuciju, emitovanje, dostupnost i obradu dela. Izbor Creative Commons (CC) licence promoviše diseminaciju vašeg dela. Za više informacija: http://creativecommons.org.rs/licence
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 24.20.1812.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
ǂA ǂconquest of discovery: the role of authority of Dragoslav Srejović in the production of knowledge about the Lepenski Vir site and cultureconquest of discovery: the role of authority of Dragoslav Srejović in the production of knowledge about the Lepenski Vir site and culture
Publisher
[N. Ćosić]
Format
390 str.
description
Arheologija - Epistemologija i istorija arheologije / Archaeology - Epistemology and history of archaeology
Abstract (sr)
Predmet istraživanja u ovoj disertaciji je analiza proizvodnje znanja o arheološkom nasleđu u lokalnim kontekstima arheologije u Srbiji. Analiza obuhvata pedesetogodišnju biografiju lokaliteta Lepenski Vir (1965−2015), sprovodeći istraživanje složenih odnosa između koncepata znanja, otkrića i autoriteta.
Disertacija je eksplorativnog karaktera i formulisana je na mestu susticanja tri ključne perspektive: istorije ideja, kritičke istorije discipline i kritičkih studija nasleđa. Pored toga što se konstruktivistički pristup koristi kao metateorijska pozicija, istraživanje je, takođe, u velikoj meri duboko ukorenjeno u Burdijeovoj Teoriji polja, ali se oslanja i na Laturove uvide o raznovrsnim ontološkim rodovima i mrežnim odnosima. Ova integrisana pozicija je omogućila holističko propitivanje procesa proizvodnje znanja o arheološkom nasleđu, uzimajući u obzir aktivnosti koje su se odvijale u tri polja: arheologije, muzeologije i konzervacije.
Primarni metodološki okvir obuhvata analizu diskursa, biografski pristup i metod pomnog čitanja, čime se omogućava detaljna i sveobuhvatna analiza interpretativnih tokova ovog praistorijskog fenomena. Kako je u disertaciji bilo važno ispitati oblikovanje znanja, od otkrića do konačnih reprezentacija u muzejskoj sferi, značajno mesto u analizi je imalo razmatranje prostorne retorike formulisanog znanja o prošlosti. U tom pogledu, za istraživanje politike izlaganja i očuvanja fizičkih ostataka prošlosti korišćeni su konceptualni uvidi geoepistemologije i autorizovanog diskursa nasleđa.
Namera je da se ovom disertacijom i njenom konceptualnom postavkom ukaže na složenost koncepta arheološkog nasleđa, posebno rasvetljujući odnose između znanja, otkrića i autoriteta, kao i disciplinarnih uticaja koji ih oblikuju.
Abstract (en)
This dissertation explores the production of knowledge about the archaeological heritage within the local contexts of Serbian archaeology. Focusing on the fifty-year biography of the Lepenski Vir (1965-2015), the research investigates the complex relationships between the concepts of knowledge, discovery, and authority.
The dissertation is exploratory, situated at the intersection of three key perspectives: the history of ideas, critical history of discipline, and critical heritage studies. Alongside employing a constructivist approach as the metatheoretical framework, the research is deeply rooted in Bourdieu’s Field Theory, while also drawing on Latour’s insights into diverse ontological categories and network relations. This integrated perspective enables a holistic examination of knowledge production processes related to archaeological heritage, considering activities within three fields: archaeology, museology, and conservation.
The primary methodological framework involves discourse analysis, a biographical approach, and close reading method, allowing for a thorough analysis of the interpretive flows of this prehistoric phenomenon. As it was crucial to examine the knowledge production, from discovery to final representations in the museum sphere, special attention is given to spatial rhetoric of formulated knowledge about the past. Hence, the concepts from geo-epistemology and authorized heritage discourse are applied to explore the politics of displaying and preserving remnants of the past.
The dissertation, through its textual and conceptual framework, aims to highlight the complexity of the archaeological heritage concept, specifically illuminating the relationships between knowledge, discovery, and authority, as well as the disciplinary influences that shape them.
Authors Key words
arheološko nasleđe, Lepenski Vir, Dragoslav Srejović, proizvodnja znanja, otkriće, autoritet, kritičke studije nasleđa, istorija ideja, epistemologija
Authors Key words
archaeological heritage, Lepenski Vir, Dragoslav Srejović, knowledge production, discovery, authority, critical heriatge studies, history of ideas, epistemology
Classification
903/904:929 Srejović D. (043.3)
902:165.6/.8(497.11 Lepenski Vir)(043.3)
165:902.2(497.11 Lepenski Vir)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Predmet istraživanja u ovoj disertaciji je analiza proizvodnje znanja o arheološkom nasleđu u lokalnim kontekstima arheologije u Srbiji. Analiza obuhvata pedesetogodišnju biografiju lokaliteta Lepenski Vir (1965−2015), sprovodeći istraživanje složenih odnosa između koncepata znanja, otkrića i autoriteta.
Disertacija je eksplorativnog karaktera i formulisana je na mestu susticanja tri ključne perspektive: istorije ideja, kritičke istorije discipline i kritičkih studija nasleđa. Pored toga što se konstruktivistički pristup koristi kao metateorijska pozicija, istraživanje je, takođe, u velikoj meri duboko ukorenjeno u Burdijeovoj Teoriji polja, ali se oslanja i na Laturove uvide o raznovrsnim ontološkim rodovima i mrežnim odnosima. Ova integrisana pozicija je omogućila holističko propitivanje procesa proizvodnje znanja o arheološkom nasleđu, uzimajući u obzir aktivnosti koje su se odvijale u tri polja: arheologije, muzeologije i konzervacije.
Primarni metodološki okvir obuhvata analizu diskursa, biografski pristup i metod pomnog čitanja, čime se omogućava detaljna i sveobuhvatna analiza interpretativnih tokova ovog praistorijskog fenomena. Kako je u disertaciji bilo važno ispitati oblikovanje znanja, od otkrića do konačnih reprezentacija u muzejskoj sferi, značajno mesto u analizi je imalo razmatranje prostorne retorike formulisanog znanja o prošlosti. U tom pogledu, za istraživanje politike izlaganja i očuvanja fizičkih ostataka prošlosti korišćeni su konceptualni uvidi geoepistemologije i autorizovanog diskursa nasleđa.
Namera je da se ovom disertacijom i njenom konceptualnom postavkom ukaže na složenost koncepta arheološkog nasleđa, posebno rasvetljujući odnose između znanja, otkrića i autoriteta, kao i disciplinarnih uticaja koji ih oblikuju.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
