Title
Moralna panika kao instrument sprovođenja standardnojezičkih ideologija: primer srpskog i španskog jezika
Creator
Beljić, Izabela, 1972-
CONOR:
23695719
Copyright date
2024
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 11.07.2024.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
Moral panic as an instrument for the implementation of standard language ideologies
Моральная паника как инструмент реализации стандартных языковых идеологий
: ǂthe ǂcase of Serbian and Spanish
пример сербского и испанского языков
Publisher
[I. Beljić]
Format
229 str.
description
Lingvistika - Kritička sociolingvistika, kritička analiza diskursa, antropološka lingvistika,
jezička politika i planiranje, studije kulture, hispanistika, rodne studije / Linguistics - Critical sociolinguistics, critical discourse analysis, anthropological linguistics,
language policy and planning, cultural studies, Hispanic studies, gender studies
Abstract (sr)
Predmet istraživanja je konceptualizacija ideje moralne panike u svrhu promovisanja i
održanja standardnojezičkih ideologija. Standardni jezik je u službi izgradnje i očuvanja zajedničke
kulture nacije, a jezička unifikacija deo je šireg procesa ekonomske, političke i kulturne
homogenizacije. Standardnojezičke kulture, poput španske i srpske, u manjem ili većem stepenu
odlikuje institucionalizovano, centralizovano i nedemokratsko upravljanje jezikom. Takve kulture
često ne prepoznaju aktivnosti u smeru „odozdo nagore“ koje proističu iz stvarne jezičke upotrebe i
komunikativnih potreba govornika, otporne su na promenu standardnog jezika i neosetljive na
društveni, kulturni i politički preobražaj kulturnih modela.
Cilj disertacije je da se kroz analizu uočenih veza između fenomena moralne panike i
standardnojezičkih ideologija, te njihovog međuodnosa, prodube naučna saznanja u okviru šireg
pojma moralne panike i dekonstruiše način na koji standardnojezičke ideologije i moralna panika
funkcionišu kao potencijalni instrumenti neformalne društvene kontrole.
Osnovna hipoteza rada jeste da se standardnojezičke ideologije koriste kao instrument za
kreiranje i sprovođenje moralne panike: institucionalnim i medijskim standardnojezičkim
kampanjama dopire se do najšire javnosti i utiče na društvenu percepciju jezika. Stoga je primarna
zamisao da se uoče, opišu i protumače mehanizmi, događaji i pojave kojima se javnost posredstvom
kanala informisanja – u sprezi s društvenom elitom i interesnim grupama – uzbunjuje oko jezičkih
pitanja
Budući da je reč o kompleksnim društvenim fenomenima, metodološki okvir istraživanja je
interdisciplinaran i komparativan, a zasniva se na postupcima i tehnikama kritičke sociolingvistike,
kritičke analize diskursa i antropološke lingvistike. Namera je da se opiše složeni odnos između
govornikâ i vladajućih kulturnih modela i ideologija, pod čijim uticajem kreiraju vlastite
svetonazore i sagledavaju stvarnost, te da se otkrije način na koji se zloupotreba društvene moći,
dominacija i nejednakost konstruišu, reprodukuju ili osporavaju putem diskursa u srpskom i
španskom društveno-kulturnom i političkom kontekstu.
Abstract (en)
The subject of the study is the conceptualization of the idea of moral panic for the purpose of
promoting and maintaining standard language ideologies. The standard language is used for nationbuilding
and preserving the common culture, and linguistic unification is part of a wider process of
economic, political and cultural homogenization. Standard language cultures, such as Spanish and
Serbian, are characterized to a greater or lesser extent by institutionalized, centralized and
undemocratic language management. Such cultures often do not recognize “bottom-up” activities
arising from the actual language use and communicative needs of speakers, are resistant to standard
language change, and insensitive to the social, cultural and political transformation of cultural
models.
The aim of the dissertation is to examine the connections between the phenomenon of moral
panic and standard language ideologies, and their interrelationship, to deepen scientific knowledge
within the broader concept of moral panic and to deconstruct the way in which standard language
ideologies and moral panic function as potential instruments of informal social control.
The basic hypothesis of the study is that standard language ideologies are used as an
instrument for creating and implementing moral panic: institutional and media standard language
campaigns reach the widest public and influence the social perception of the language. Hence, the
primary idea is to observe, describe and interpret the mechanisms, events and phenomena by which
the public through the information channels (in conjunction with the social elite and interest groups)
is alarmed about language issues.
Due to the complex nature of the studied phenomena, the methodological framework of the
research is interdisciplinary and comparative, and is based on the procedures and techniques of
critical sociolinguistics, critical discourse analysis, and anthropological linguistics. The intention is
to describe the compound relationship between the speakers and the ruling cultural models and
ideologies, under the influence of which they create their own worldviews and perceive reality, as
well as to reveal the way in which the abuse of social power, dominance and inequality are
constructed, reproduced or challenged through discourse in Serbian and the Spanish socio-cultural
and political context.
Authors Key words
standardnojezička moralna panika, moralna panika, standardnojezičke ideologije,
preskriptivizam, jezička promena, diskurs, društveno angažovana (socio)lingvistika, jezička
sloboda, antipreskriptivistički jezički aktivizam.
Authors Key words
standard language moral panic, moral panic, standard language ideologies,
prescriptivism, language change, discourse, socially engaged (socio)linguistics, linguistic freedom,
anti-prescriptivist linguistic activism
Classification
811.163.41'42'272:811.134.2'42'272-115(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Predmet istraživanja je konceptualizacija ideje moralne panike u svrhu promovisanja i
održanja standardnojezičkih ideologija. Standardni jezik je u službi izgradnje i očuvanja zajedničke
kulture nacije, a jezička unifikacija deo je šireg procesa ekonomske, političke i kulturne
homogenizacije. Standardnojezičke kulture, poput španske i srpske, u manjem ili većem stepenu
odlikuje institucionalizovano, centralizovano i nedemokratsko upravljanje jezikom. Takve kulture
često ne prepoznaju aktivnosti u smeru „odozdo nagore“ koje proističu iz stvarne jezičke upotrebe i
komunikativnih potreba govornika, otporne su na promenu standardnog jezika i neosetljive na
društveni, kulturni i politički preobražaj kulturnih modela.
Cilj disertacije je da se kroz analizu uočenih veza između fenomena moralne panike i
standardnojezičkih ideologija, te njihovog međuodnosa, prodube naučna saznanja u okviru šireg
pojma moralne panike i dekonstruiše način na koji standardnojezičke ideologije i moralna panika
funkcionišu kao potencijalni instrumenti neformalne društvene kontrole.
Osnovna hipoteza rada jeste da se standardnojezičke ideologije koriste kao instrument za
kreiranje i sprovođenje moralne panike: institucionalnim i medijskim standardnojezičkim
kampanjama dopire se do najšire javnosti i utiče na društvenu percepciju jezika. Stoga je primarna
zamisao da se uoče, opišu i protumače mehanizmi, događaji i pojave kojima se javnost posredstvom
kanala informisanja – u sprezi s društvenom elitom i interesnim grupama – uzbunjuje oko jezičkih
pitanja
Budući da je reč o kompleksnim društvenim fenomenima, metodološki okvir istraživanja je
interdisciplinaran i komparativan, a zasniva se na postupcima i tehnikama kritičke sociolingvistike,
kritičke analize diskursa i antropološke lingvistike. Namera je da se opiše složeni odnos između
govornikâ i vladajućih kulturnih modela i ideologija, pod čijim uticajem kreiraju vlastite
svetonazore i sagledavaju stvarnost, te da se otkrije način na koji se zloupotreba društvene moći,
dominacija i nejednakost konstruišu, reprodukuju ili osporavaju putem diskursa u srpskom i
španskom društveno-kulturnom i političkom kontekstu.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
