Title
Baštinjenje internet amblematike i problem kulturnog pamćenja u sajber prostoru
Creator
Knežević, Ana, 1993-
CONOR:
31563623
Copyright date
2023
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 19.06.2024.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Internet emblematics heritization and the problem of cultural memory in cyberspace
: doctoral dissertation
Publisher
[A. P. Knežević]
Format
228 str.
description
Istorijske, arheološke i klasične nauke - Istorija umetnosti - muzeologija i heritologija / Historical, archaeological and classical sciences - Art History - Museology and Heritology
Abstract (sr)
U radu se preispituje baštinjenje internet amblematike i problem kulturnog pamćenja u sajber
prostoru na internet mimovima kao studiji slučaja. Prepoznati kao savremeni internet amblemi, i
razmatrani sa muzeološko-heritološkog stanovišta, internet mimovi se u ovom radu posmatraju na
dva načina: kao nosioci različitog istorijsko-umetničkog nasleđa, od barokne amblematike,
(neo)avangardnih tendencija do specifičnih teorija vizuelne kulture i slika, ali i kao amblemi
popularne onlajn kulture koji utiču na (pre)oblikovanje savremene kulture sećanja i načina njenog
(o)čuvanja. Nakon osvrta na već postojeće zaključke, istraživanja i pristupe internet mimovima iz
različitih disciplina, rad se ponajviše oslanja na istorijsko-umetnički ikonološki metod, kao i na
„biografiju stvariˮ. Cilj rada jeste da u studije baštine i nauku o nasleđu uvede raspravu o fenomenu
internet nasleđa, pitanju sinhronog stvaranja i očuvanja nasleđa, kao i da istakne nužno dijalektičko
i dijahronijsko posmatranje internet mimova i njihovog nasleđa. Takođe je cilj istražiti, predstaviti i
interpretirati primere internet mimova (post)jugoslovenskog prostora koji su manje vidljivi i
prisutni u zvaničnim onlajn bazama i akademskom kontekstu, i time započeti polemiku o njima. Na
osnovu analize istorijsko-umetničkog nasleđa koje mimovi u sebi baštine, ali i preispitivanja načina
baštinjenja internet mimova kao nasleđa, ovo istraživanje dovelo je do zaključka da su najprisutnije
forme kulturnog pamćenja onlajn danas sajber nostalgija i generacije sećanja. Sa druge strane, u
domenu institucionalizacije kulture pamćenja dominiraju panmemorijske tendencije interneta i
model sajber skladišta, zbog čega pogled iz muzeološko-heritološke perspektive ukazivanjem na
istorijske modele muzealizacije velikog korpusa slika i načine njihove narativizacije, interpretacije i
komunikacije, može uticati na promenu i poboljšanje baštinjenja internet nasleđa.
Abstract (en)
U radu se preispituje baštinjenje internet amblematike i problem kulturnog pamćenja u sajber
prostoru na internet mimovima kao studiji slučaja. Prepoznati kao savremeni internet amblemi, i
razmatrani sa muzeološko-heritološkog stanovišta, internet mimovi se u ovom radu posmatraju na
dva načina: kao nosioci različitog istorijsko-umetničkog nasleđa, od barokne amblematike,
(neo)avangardnih tendencija do specifičnih teorija vizuelne kulture i slika, ali i kao amblemi
popularne onlajn kulture koji utiču na (pre)oblikovanje savremene kulture sećanja i načina njenog
(o)čuvanja. Nakon osvrta na već postojeće zaključke, istraživanja i pristupe internet mimovima iz
različitih disciplina, rad se ponajviše oslanja na istorijsko-umetnički ikonološki metod, kao i na
„biografiju stvariˮ. Cilj rada jeste da u studije baštine i nauku o nasleđu uvede raspravu o fenomenu
internet nasleđa, pitanju sinhronog stvaranja i očuvanja nasleđa, kao i da istakne nužno dijalektičko
i dijahronijsko posmatranje internet mimova i njihovog nasleđa. Takođe je cilj istražiti, predstaviti i
interpretirati primere internet mimova (post)jugoslovenskog prostora koji su manje vidljivi i
prisutni u zvaničnim onlajn bazama i akademskom kontekstu, i time započeti polemiku o njima. Na
osnovu analize istorijsko-umetničkog nasleđa koje mimovi u sebi baštine, ali i preispitivanja načina
baštinjenja internet mimova kao nasleđa, ovo istraživanje dovelo je do zaključka da su najprisutnije
forme kulturnog pamćenja onlajn danas sajber nostalgija i generacije sećanja. Sa druge strane, u
domenu institucionalizacije kulture pamćenja dominiraju panmemorijske tendencije interneta i
model sajber skladišta, zbog čega pogled iz muzeološko-heritološke perspektive ukazivanjem na
istorijske modele muzealizacije velikog korpusa slika i načine njihove narativizacije, interpretacije i
komunikacije, može uticati na promenu i poboljšanje baštinjenja internet nasleđa.
Authors Key words
Baštinjenje, internet mim, pamćenje, sećanje, amblem, sajber prostor, muzeologija i
heritologija, istorija umetnosti, nasleđe, slika
Authors Key words
The heritization, Internet meme, remembrance, memory, emblem, cyber, museology
and heritology, art history, heritage, image
Classification
004.738.5:008(043.3)
004.738.5:003(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
U radu se preispituje baštinjenje internet amblematike i problem kulturnog pamćenja u sajber
prostoru na internet mimovima kao studiji slučaja. Prepoznati kao savremeni internet amblemi, i
razmatrani sa muzeološko-heritološkog stanovišta, internet mimovi se u ovom radu posmatraju na
dva načina: kao nosioci različitog istorijsko-umetničkog nasleđa, od barokne amblematike,
(neo)avangardnih tendencija do specifičnih teorija vizuelne kulture i slika, ali i kao amblemi
popularne onlajn kulture koji utiču na (pre)oblikovanje savremene kulture sećanja i načina njenog
(o)čuvanja. Nakon osvrta na već postojeće zaključke, istraživanja i pristupe internet mimovima iz
različitih disciplina, rad se ponajviše oslanja na istorijsko-umetnički ikonološki metod, kao i na
„biografiju stvariˮ. Cilj rada jeste da u studije baštine i nauku o nasleđu uvede raspravu o fenomenu
internet nasleđa, pitanju sinhronog stvaranja i očuvanja nasleđa, kao i da istakne nužno dijalektičko
i dijahronijsko posmatranje internet mimova i njihovog nasleđa. Takođe je cilj istražiti, predstaviti i
interpretirati primere internet mimova (post)jugoslovenskog prostora koji su manje vidljivi i
prisutni u zvaničnim onlajn bazama i akademskom kontekstu, i time započeti polemiku o njima. Na
osnovu analize istorijsko-umetničkog nasleđa koje mimovi u sebi baštine, ali i preispitivanja načina
baštinjenja internet mimova kao nasleđa, ovo istraživanje dovelo je do zaključka da su najprisutnije
forme kulturnog pamćenja onlajn danas sajber nostalgija i generacije sećanja. Sa druge strane, u
domenu institucionalizacije kulture pamćenja dominiraju panmemorijske tendencije interneta i
model sajber skladišta, zbog čega pogled iz muzeološko-heritološke perspektive ukazivanjem na
istorijske modele muzealizacije velikog korpusa slika i načine njihove narativizacije, interpretacije i
komunikacije, može uticati na promenu i poboljšanje baštinjenja internet nasleđa.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
