Title
Svedočanstvo i znanje o uzročnosti: kakav je odnos između medicine zasnovane na dokazima i naučne medicine?
Creator
Jevtić, Srđan, 1993-
CONOR:
99875849
Copyright date
2025
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 10.02.2026.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Evidence and causal knowledge: what is the relationship between evidence-based medicine and science-based medicine?
Publisher
[S. Jevtić]
Format
318 str.
description
Filozofija - Filozofija medicine / Philosophy - Philosophy of medicine
Abstract (sr)
ovoj disertaciji upoređujemo dve medicinske paradigme – medicinu zasnovanu na dokazima i naučnu medicinu. Distinkcija između ovih dveju paradigmi određena je prvenstveno s obzirom na preovlađujući statistički pristup i tip svedočanstva koji ih odlikuje, a u najširem smislu s obzirom na način na koji hipoteze o uzročnosti u njihovim okvirima bivaju testirane. Dok medicinu zasnovanu na dokazima karakteriše frekventističko testiranje hipoteza i dominantno oslanjanje na svedočanstvo o razlici, naučnu medicinu odlikuje bajesovsko testiranje hipoteza i evidencioni pluralizam, to jest pozivanje i na svedočanstvo o razlici i na svedočanstvo o mehanizmima. Nastojimo da pokažemo da evidencioni pluralizam karakterističan za naučnu medicinu omogućava veću internu i eksternu validnost zaključaka o uzročnosti u odnosu na medicinu zasnovanu na dokazima, što, smatramo, ima praktične implikacije u vidu plodonosnijeg odnosa i većeg stepena realizacije osnovnih komponenti medicinske prakse koje su koncipirali utemeljivači medicine zasnovane na dokazima. Potom preispitujemo kako se distinkcija između medicine zasnovane na dokazima i naučne medicine odražava na konceptualno i ontološko poimanje uzročnosti. Primarno pitanje je koji pojam uzročnosti leži u osnovi evidencionog pluralizma koji odlikuje naučnu medicinu i kakva je ontološka priroda ove uzročnosti. Tvrdimo da u osnovi naučne medicine leži kako konceptualno tako i ontološki monistički shvaćena uzročnost, odnosno da je evidencioni pluralizam kompatibilan sa uzročnim monizmom. Zato je moguće monističko poimanje uzročnosti koje ima izvesne prednosti u odnosu na popularni konceptualni i ontološki uzročni pluralizam.
Abstract (en)
In this dissertation, we compare two medical paradigms – evidence-based medicine and science-based medicine. e distinction between these two paradigms is determined primarily with regard to the prevailing statistical approach and the type of evidence that characterizes them, and in the broadest sense with regard to the way in which causal hypotheses are tested within their frameworks. While evidence-based medicine is characterized by frequentist hypothesis testing and a dominant reliance on evidence of difference-making, science-based medicine is characterized by Bayesian hypothesis testing and evidential pluralism, that is, appealing to both evidence of difference-making and evidence of mechanisms. We seek to show that the evidential pluralism that characterizes science-based medicine allows for greater internal and external validity of causal inferences than evidence-based medicine, which, we believe, has practical implications in the form of a more fruitful relationship and a greater degree of realization of the basic components of medical practice conceived by the founders of evidence-based medicine. We then review how the distinction between evidence-based medicine and science-based medicine reflects on conceptual and ontological understandings of causation. e primary question is what concept of causation underlies the evidential pluralism that characterizes science-based medicine and what is the ontological nature of this causality. We claim that both conceptual and ontological causal monism underlies science-based medicine, that is, that evidential pluralism is compatible with causal monism. erefore, a monistic understanding of causation is possible, which has certain advantages over the popular conceptual and ontological causal pluralism
Authors Key words
medicina zasnovana na dokazima, naučna medicina, frekventizam, bajesijanizam, svedočanstvo, uzročnost, evidencioni pluralizam, uzročni monizam, Ruso-Vilijamson teza, epistemička teorija uzročnosti
Authors Key words
evidence-based medicine, science-based medicine, frequentism, Bayesianism, evidence, causality, evidential pluralism, causal monism, Russo-Williamson thesis, epistemic theory of causality
Classification
1:[001:61(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
ovoj disertaciji upoređujemo dve medicinske paradigme – medicinu zasnovanu na dokazima i naučnu medicinu. Distinkcija između ovih dveju paradigmi određena je prvenstveno s obzirom na preovlađujući statistički pristup i tip svedočanstva koji ih odlikuje, a u najširem smislu s obzirom na način na koji hipoteze o uzročnosti u njihovim okvirima bivaju testirane. Dok medicinu zasnovanu na dokazima karakteriše frekventističko testiranje hipoteza i dominantno oslanjanje na svedočanstvo o razlici, naučnu medicinu odlikuje bajesovsko testiranje hipoteza i evidencioni pluralizam, to jest pozivanje i na svedočanstvo o razlici i na svedočanstvo o mehanizmima. Nastojimo da pokažemo da evidencioni pluralizam karakterističan za naučnu medicinu omogućava veću internu i eksternu validnost zaključaka o uzročnosti u odnosu na medicinu zasnovanu na dokazima, što, smatramo, ima praktične implikacije u vidu plodonosnijeg odnosa i većeg stepena realizacije osnovnih komponenti medicinske prakse koje su koncipirali utemeljivači medicine zasnovane na dokazima. Potom preispitujemo kako se distinkcija između medicine zasnovane na dokazima i naučne medicine odražava na konceptualno i ontološko poimanje uzročnosti. Primarno pitanje je koji pojam uzročnosti leži u osnovi evidencionog pluralizma koji odlikuje naučnu medicinu i kakva je ontološka priroda ove uzročnosti. Tvrdimo da u osnovi naučne medicine leži kako konceptualno tako i ontološki monistički shvaćena uzročnost, odnosno da je evidencioni pluralizam kompatibilan sa uzročnim monizmom. Zato je moguće monističko poimanje uzročnosti koje ima izvesne prednosti u odnosu na popularni konceptualni i ontološki uzročni pluralizam.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
