Title
Ideološko-politička orijentacija prekarijata u Srbiji
Creator
Marković, Aleksandra, 1989-
CONOR:
32238951
Copyright date
2022
Object Links
Select license
Autorstvo-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, bez promena, preoblikovanja ili upotrebe dela u svom delu, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 30.03.2022.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Ideological-political orientation of the precariat in Serbia
Publisher
[A. Marković]
Format
350 listova
description
Sociologija - Opšta sociologija, politička sociologija / Sociologija - Opšta sociologija, politička sociologija
Abstract (sr)
Doktorska disertacija za svoj predmet istraživanja ima, na jednoj ravni, prekarijat kao društvenu
grupaciju u nastanku, a na drugoj, ideološko-političke orijentacije pojedinaca koji se nalaze u
prekarnom položaju na tržištu rada u Srbiji. Osnovni ciljevi rada bili su usmereni na utvrđivanje
mogućnosti da se prekarijat posmatra kao zasebna klasa ili sloj, kao i otkrivanje potencijalno
specifične ideologije koja bi se mogla vezati za prekarijat u Srbiji. Nastojale su se identifikovati
osnovne vrednosti koje deli ova društvena grupacija u Srbiji, kako bi se moglo govoriti i o
eventualnom potencijalu kolektivnog delanja prekarijata. Najuže, rad je imao za cilj i da utvrdi
praktično-političku usmerenost prekarijata u Srbiji, odnosno za koga pripadnici prekarijata u Srbiji
glasaju. S obzirom na to da istraživanje prekarijata i prekarnosti kao novog društvenog fenomena
još uvek pati od nedovoljne pojmovne i teorijske utemeljenosti, istraživanje u ovoj disertaciji je pre
eksplorativnog nego eksplanatornog karaktera. Ispitivane su sledeće hipoteze (istraživačka pitanja):
pripadnici prekarijata u Srbiji dele desno orijentisano ideološko usmerenje; nepostojanje jasno
uobličenog vrednosnog sistema onemogućava prekarijat da stekne delatni potencijal koji bi mu
omogućio promenu sopstvenog položaja; mlađi pripadnici prekarijata, naročito muškarci, ako
uopšte izlaze na izbore, glasaju većinom za Srpsku radikalnu stranku, dok među pripadnicama
prekarijata generalno prevladava izborna apstinencija, a ako izlaze na izbore, onda ravnomerno
glasaju za Srpsku radikalnu stranku i Srpsku naprednu stranku.
Primenjena je sekundarna analiza dostupnih podataka, a izvori sekundarne građe bili su: izveštaji i
rezultati dosadašnjih istraživanja u svetu (pre svega Evropi), istraživanja i teorijska promišljanja
drugih istraživača, internet stranice i prezentacije organizovanih pokreta prekarnih radnika;
institucionalni i zakonski okvir, te dosadašnja istraživanja prekarnih radnika u Srbiji; empirijski deo
rada zasnovan je na podacima nastalim u okviru devete runde Evropskog društvenog istraživanja
(European Social Survey). Autorka svesno koristi različita teorijska oruđa u osvetljavanju predmeta
analize, što je umnogome uslovljeno samim istraživačkim instrumentom, koji primorava da
sociološki realizam ustupi mesto metodološkom individualizmu. Različite teorijske perspektive
treba shvatati kao komplementarne, a ne kao rivalske. Na analitičkom nivou konkretnog društva
(srpskog) operacionalizacija klase određena je položajem na tržištu rada. Prekarijat se ne posmatra
kao homogena društvena grupacija, kao klasa ili sloj, već je reč o tome da se u okviru svake klase
razlikuju prekarni i neprekarni položaji, gde prekarne položaje odlikuje nesigurnost na tržištu rada
(tzv. pristup individualnih ugovora).
U Srbiji se heterogena grupacija ispitanika koji imaju prekarni položaj na tržištu rada identifikuje sa
desničarskim ili strankama desnog centra, odnosno sa političkim akterima koji obilato koriste
socijalnu demagogiju u svom diskursu, a koji u potpunosti prihvataju osnovna usmerenja
ekonomskog liberalizma kao osnove na kojoj počiva neoliberalni oblik kapitalizma. Iako su sve tri
hipoteze načelno potvrđene, dobijene nalaze bi trebalo uzeti sa rezervom – pripadnici prekarijata
jesu desno orijentisani i glasaju većinski za Srpsku naprednu stranku, ali isto važi i za one koji su u
neprekarnom položaju na tržištu rada. Hipoteza o nepostojanju jasno uobličenog vrednosnog
sistema koji onemogućava prekarijat da stekne delatni potencijal je u potpunosti potvrđena -
pokazana je ideološko-politička dezorijentisanost, za koju bi se pre moglo reći da ima reakcionarni
potencijal nego revolucionarni. Uz ogradu da autorka ne može izvesti dalekosežne zaključke, može
se reći da prekarijat u Srbiji nije ni klasa po sebi, a kamoli klasa za sebe. Štaviše, još uvek nije reč
ni o grupaciji koja bi mogla činiti zaseban sloj, čiji bi pripadnici delili slične životne uslove i
poglede na svet. Jednostavno, sama po sebi, prekarnost na tržištu rada još uvek nije dovoljno
distinktivna i ključna odrednica na osnovu koje bi se društvo strukturiralo.
Abstract (en)
The subject of this PhD thesis is the precariat as a social group in the making on the one
hand, and the ideological and political orientations of individuals in precarious positions in the
labour market of Serbia on the other. The main objectives of the thesis have been directed towards
determining whether the precariat could be viewed as a separate class or stratum, as well as
discovering potentially specific ideologies that could be linked to the precariat in Serbia. The author
strives to identify core values shared by this social group in Serbia so as to address the possible
potential of the precariat’s social action as well. This thesis aims at investigating the political
orientation of the precariat in Serbia, i.e. who the precariat vote for. Inasmuch as the research of the
precariat and precarity as new social phenomena is met with insufficient conceptual and theoretical
grounding, the research in this thesis is explorative rather than explanatory. The following
hypotheses (research questions) have been considered: the precariat in Serbia share the ideological
orientation of the political right; the lack of a clearly defined value system prevents the precariat
from realising the potential of social action that would enable its members to change their position;
the precariat in Serbia (especially younger men), vote predominantly for the Serbian Radical Party
(providing they vote to begin with), whereas the precariat in general terms abstain from voting, and
if they go to the polls, their votes are evenly split between the Serbian Radical Party and the Serbian
Progressive Party.
The author applied secondary analysis of existing data, and secondary source materials
encompass the following: the reports and results of previous research done abroad (primarily
Europe), research and theoretical reflections of other researchers, websites of organised movements
of precarious workers; institutional and legal framework, and previous research on precarious
workers in Serbia; the empirical part of the thesis is based on the data obtained in the Round IX of
the European Social Survey. The author purposefully uses various theoretical tools in order to shed
light on the subject of the analysis, which is largely a result of the research instrument itself, which
compels social realism to give way to methodological individualism. Different theoretical
perspectives are to be perceived as complementary rather than those of rivalry. At the analytical
level of a particular society (Serbian), the operationalisation of class is determined by its position in
the labour market. The precariat is not observed as a homogeneous social group, class or stratum.
Instead, precarious and non-precarious positions are distinguished within each class, where
precarious positions are characterised by precarity in the labour market (so-called individual
contract approach).
The heterogeneous precarious respondents in Serbia identify with right-wing or centre-right
political parties, i.e. political agencies that make extensive use of social demagoguery in their
discourse and fully embrace the basic orientation of economic liberalism as a foundation upon
which neoliberal capitalism is laid. Although all three hypotheses are generally confirmed, the
results should be considered with caution – those who consider themselves as part of the precariat
share the orientation of the political right, the majority voting for the Serbian Progressive Party, but
the same applies to those in a non-precarious position in the labor market. The hypothesis on the
lack of a clearly defined value system that prevents the precariat from realising its potential for
social action has been fully confirmed – ideological and political disorientation has been proved,
which could be said to have reactionary potential rather than revolutionary. With the note that the
author cannot draw far-reaching conclusions, it is safe to say that the precariat in Serbia is neither a
class in itself, let alone a class for itself. In addition, it is still not a group that could constitute a
separate stratum, whose members would share similar living conditions and personal worldviews.
In a nutshell, precarity per se is still not sufficiently distinctive in the labour market and does not
represent a key determinant of structuring a society.
Authors Key words
prekarijat, društvena stratifikacija, prekarni rad, prekarnost, ideološka orijentacija,
politička orijentacija
Authors Key words
precariat, social stratification, precarious work, precariousness, precarity, ideological
orientation, political orientation
Classification
316.334.2-057.117:316.75(497.11)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Doktorska disertacija za svoj predmet istraživanja ima, na jednoj ravni, prekarijat kao društvenu
grupaciju u nastanku, a na drugoj, ideološko-političke orijentacije pojedinaca koji se nalaze u
prekarnom položaju na tržištu rada u Srbiji. Osnovni ciljevi rada bili su usmereni na utvrđivanje
mogućnosti da se prekarijat posmatra kao zasebna klasa ili sloj, kao i otkrivanje potencijalno
specifične ideologije koja bi se mogla vezati za prekarijat u Srbiji. Nastojale su se identifikovati
osnovne vrednosti koje deli ova društvena grupacija u Srbiji, kako bi se moglo govoriti i o
eventualnom potencijalu kolektivnog delanja prekarijata. Najuže, rad je imao za cilj i da utvrdi
praktično-političku usmerenost prekarijata u Srbiji, odnosno za koga pripadnici prekarijata u Srbiji
glasaju. S obzirom na to da istraživanje prekarijata i prekarnosti kao novog društvenog fenomena
još uvek pati od nedovoljne pojmovne i teorijske utemeljenosti, istraživanje u ovoj disertaciji je pre
eksplorativnog nego eksplanatornog karaktera. Ispitivane su sledeće hipoteze (istraživačka pitanja):
pripadnici prekarijata u Srbiji dele desno orijentisano ideološko usmerenje; nepostojanje jasno
uobličenog vrednosnog sistema onemogućava prekarijat da stekne delatni potencijal koji bi mu
omogućio promenu sopstvenog položaja; mlađi pripadnici prekarijata, naročito muškarci, ako
uopšte izlaze na izbore, glasaju većinom za Srpsku radikalnu stranku, dok među pripadnicama
prekarijata generalno prevladava izborna apstinencija, a ako izlaze na izbore, onda ravnomerno
glasaju za Srpsku radikalnu stranku i Srpsku naprednu stranku.
Primenjena je sekundarna analiza dostupnih podataka, a izvori sekundarne građe bili su: izveštaji i
rezultati dosadašnjih istraživanja u svetu (pre svega Evropi), istraživanja i teorijska promišljanja
drugih istraživača, internet stranice i prezentacije organizovanih pokreta prekarnih radnika;
institucionalni i zakonski okvir, te dosadašnja istraživanja prekarnih radnika u Srbiji; empirijski deo
rada zasnovan je na podacima nastalim u okviru devete runde Evropskog društvenog istraživanja
(European Social Survey). Autorka svesno koristi različita teorijska oruđa u osvetljavanju predmeta
analize, što je umnogome uslovljeno samim istraživačkim instrumentom, koji primorava da
sociološki realizam ustupi mesto metodološkom individualizmu. Različite teorijske perspektive
treba shvatati kao komplementarne, a ne kao rivalske. Na analitičkom nivou konkretnog društva
(srpskog) operacionalizacija klase određena je položajem na tržištu rada. Prekarijat se ne posmatra
kao homogena društvena grupacija, kao klasa ili sloj, već je reč o tome da se u okviru svake klase
razlikuju prekarni i neprekarni položaji, gde prekarne položaje odlikuje nesigurnost na tržištu rada
(tzv. pristup individualnih ugovora).
U Srbiji se heterogena grupacija ispitanika koji imaju prekarni položaj na tržištu rada identifikuje sa
desničarskim ili strankama desnog centra, odnosno sa političkim akterima koji obilato koriste
socijalnu demagogiju u svom diskursu, a koji u potpunosti prihvataju osnovna usmerenja
ekonomskog liberalizma kao osnove na kojoj počiva neoliberalni oblik kapitalizma. Iako su sve tri
hipoteze načelno potvrđene, dobijene nalaze bi trebalo uzeti sa rezervom – pripadnici prekarijata
jesu desno orijentisani i glasaju većinski za Srpsku naprednu stranku, ali isto važi i za one koji su u
neprekarnom položaju na tržištu rada. Hipoteza o nepostojanju jasno uobličenog vrednosnog
sistema koji onemogućava prekarijat da stekne delatni potencijal je u potpunosti potvrđena -
pokazana je ideološko-politička dezorijentisanost, za koju bi se pre moglo reći da ima reakcionarni
potencijal nego revolucionarni. Uz ogradu da autorka ne može izvesti dalekosežne zaključke, može
se reći da prekarijat u Srbiji nije ni klasa po sebi, a kamoli klasa za sebe. Štaviše, još uvek nije reč
ni o grupaciji koja bi mogla činiti zaseban sloj, čiji bi pripadnici delili slične životne uslove i
poglede na svet. Jednostavno, sama po sebi, prekarnost na tržištu rada još uvek nije dovoljno
distinktivna i ključna odrednica na osnovu koje bi se društvo strukturiralo.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.