Title
Sindrom sagorevanja na poslu među vaspitačima u Srbiji
Creator
Piperac, Pavle, 1988-
CONOR:
71514889
Copyright date
2022
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 14.07.2022.
Other responsibilities
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Burnout syndrome among preschool teachers in Serbia
Publisher
[P. D. Piperac]
Format
89 str.
description
Medicina - Javno zdravlje / Medicine
- Public health
Abstract (sr)
Uvod: Sindrom sagorevanja je konceptualizovan kao rezultat hroničnog stresa na radnom mestu koji nije uspešno kontrolisan. Sve više se prepoznaje kao faktor koji utiče na zdravstveno stanje i ispituje se među različitim profesionalnim grupama. Postoji potreba za pouzdanim i validnim instrumentom za njegovo ispitivanje. Pedagoški rad smatra se jednim od stresnijih zanimanja, posebno rad sa decom predškolskog uzrasta. Vaspitači se pojavljuju kao profesionalna grupa od značaja u oblasti istraživanja sindroma sagorevanja, pa je cilj ove studije bio da se proceni validnost i pouzdanost srpske verzije Kopenhagen upitnika o sagorevanju na poslu; ispita prevalencija sindroma sagorevanja i faktori koji su sa njim povezani; i ispita učestalost depresije i anksioznosti među vaspitačima u predškolskim ustanovama i faktore povezane sa depresijom i anksioznošću.
Materijali i metode: Istraživanje je dizajnirano po tipu studije preseka, sprovedeno između oktobra 2018. i aprila 2019. godine na nacionalnom reprezentativnom uzorku vaspitača u Srbiji. Instrument istraživanja je sadržao šest celina: socijalno–demografske i socijalno–ekonomske karakteristike; zdravlje i karakteristike stila života; karakteristike radne sredine; Kopenhagen upitnik o sagorevanju na poslu; Bekovu skalu depresije i Cungovu skalu anksioznosti. Kronbahov alfa koeficijent i intraklasni koeficijent korelacije su korišćeni za procenu unutrašnje konzistentnosti i test-retest pouzdanosti upitnika (Kopenhagen upitnik o sagorevanju na poslu) a validnost je ispitana korišćenjem eksplorativne i konfirmatorne faktorske analize. Razlike između ispitanika u grupi sa i bez sindroma sagorevanja ispitivane su uz pomoć Hi kvadrat testa za kvalitativne varijable, odnosno T-testa za numeričke varijable. Sve varijable koje su se pokazale značajnim su uvrštene u multivarijantni logistički regresioni model sa sindromom sagorevanja kao ishodnom varijablom.
Rezultati: Učestalost sindroma sagorevanja na poslu iznosila je 27,1%. Učestalost sagorevanja po skalama Kopenhagen upitnika o sagorevanju na poslu bila je 25,4% za lično sagorevanje, 27,0% za sagorevanje povezano sa poslom i 23,4% za sagorevanje povezano sa decom. Prosečan skor za ukupno sagorevanje bio je 39,1 ± 17,0, dok je prosečan skor po skalama Kopenhagen upitnika o sagorevanju na poslu bio: 41,3 ± 18,7 za lično sagorevanje, 41,2 ± 15,9 za sagorevanje povezano sa poslom i 34,7 ± 22,0 za sagorevanje povezano sa decom. Kronbahov alfa koeficijent za celu skalu Kopenhagen upitnika o sagorevanju na poslu bio je 0,936. Kronbahov alfa koeficijent za skalu koja je ispitivala lično sagorevanje bio je 0,906, Kronbahov alfa koeficijent za skalu koja je ispitivala sagorevanje povezano sa poslom bio je 0,765, dok za skalu koja je ispitivala sagorevanje povezano sa decom bio je 0,901. Intraklasni koeficijent korelacije iznosio je 0,754. Multivarijantna logistička regresiona analiza sa sindromom sagorevanja kao ishodnom varijablom pokazala je da biti samac (OR: 0,18, 95% CI: 0,05 - 0,58), imati loše (OR: 6,05, 95% CI: 1,05 - 34,91) ili prosečno (OR: 3,60, 95% CI: 1,57 - 8,25) samoprocenjeno zdravlje, nedostupnost didaktičko - igrovnih sredstava (OR: 2,71, 95% CI: 1,21 - 6,04), viši skor na Bekovoj skali depresije (OR: 1,19, 95% CI: 1,09 - 1,29) ili Cungovoj skali anksioznosti (OR: 1,10, 95% CI: 1,03 - 1,18) je značajno povezano sa sindromom sagorevanja među ispitanicima.
Zaključak: Kopenhagen upitnik o sagorevanju na poslu je pouzdan i validan instrument i može se koristiti u populaciji vaspitača. Učestalost sindroma sagorevanja na poslu među vaspitačima u Srbiji bila je 27,1%. Faktori povezani sa sindromom sagorevanja na poslu bili su bračni status, samoprocenjeno zdravlje, dostupnost didaktičko-igrovnih sredstava, skor na Cungovoj skali anksioznosti i skor na Bekovoj skali depresije. Svaki dvadeseti ispitanik imao je skor na Bekovoj skali depresije koji odgovara blagoj, umerenoj ili teškoj depresiji. Svaki dvadeseti ispitanik je imao simptome anksioznosti. Za svaki poen skora na Bekovoj skali depresije postojala je 19% veća verovatnoća za prisustvo simptoma anksioznosti.
Abstract (en)
Introduction: Burnout syndrome is conceptualized as resulting from chronic workplace stress that has not been successfully managed. It is being increasingly recognized as a factor that affects the health status and is being examined among different professional groups. There is a need for a reliable and valid instrument for its examination. Pedagogical work is considered one of the most stressful occupations, especially work with preschool children. Preschool teachers are emerging as a professional group of interest in the area of burnout research, so the aim of this study was to assess the validity and reliability of the Serbian version of the Copenhagen Burnout Inventory among preschool teachers in Serbia; to examine the prevalence of burnout syndrome and factors associated with it; and to examine the prevalence of depression and anxiety among preschool teachers and factors associated with depression and anxiety.
Materials and Methods: The research is designed as cross-sectional study and it was conducted between October 2018 and April 2019 on a nationally representative sample of preschool teachers in Serbia. The research instrument contained six sections: socio-demographic and socio-economic characteristics of the respondents; health and lifestyle characteristics; workplace characteristics; Copenhagen Burnout Inventory; the Beck Depression Inventory and the Zung Anxiety Scale. The Cronbach's alpha coefficient and the intraclass correlation coefficient were used to assess the internal consistency and test-retest the reliability of the questionnaire, while the construct validity was examined using exploratory and confirmatory factor analyses. Differences between participants in the group with and without burnout syndrome were examined using the Chi-square test for qualitative variables, and the T-test for numerical variables. All variables that were significant were included in the multivariate logistic regression model, with burnout syndrome as the outcome variable.
Results: The frequency of burnout syndrome at work was 27.1%. The frequency of burnout on the Copenhagen Burnout Inventory scale was 25.4% for personal burnout, 27.0% for work-related burnout, and 23.4% for children-related burnout. The average score on total burnout was 39.1 ± 17.0, while the average score per scales on the Copenhagen burnout inventory was: 41.3 ± 18.7 for personal burnout, 41.2 ± 15.9 for work-related burnout, and 34.7 ± 22.0 for children-related burnout. The Cronbach’s alpha for the entire scale was 0.936, the Cronbach’s alpha for the personal burnout scale was 0.906, and the Cronbach’s alpha for the work-related burnout scale was 0.765, while the Cronbach’s alpha for the children-related burnout scale was 0.901. The intraclass correlation coefficient was 0.754. The exploratory factor analysis for the Copenhagen Burnout Inventory showed three factors. The factor loadings varied from 0.575 to 0.859. The three factors explained 67.17% of the variance. Multivariate logistic regression analysis with burnout syndrome as an outcome variable showed that being single (OR: 0.18, 95% CI: 0.05-0.58), having poor (OR: 6.05, 95% CI: 1.05-34.91), or average (OR: 3.60, 95% CI: 1.57-8.25) self-rated health, not having didactic tools (OR: 2.71, 95% CI: 1.21-6.04), having a higher score on the Beck Depression Inventory (OR: 1.19, 95% CI: 1.09-1.29) or the Zung Anxiety Scale (OR: 1.10, 95% CI: 1.03-1.18), was significantly associated with burnout syndrome among our participants.
Conclusion: The Copenhagen Burnout Inventory is a reliable and valid instrument and can be used in the population of preschool teachers. The incidence of burnout syndrome among preschool teachers in Serbia was 27.1%. Factors associated with burnout syndrome were marital status, self-assessed health, availability of didactic tools, the score on the Zung Anxiety Scale, and the score on the Beck Depression Inventory. Every twentieth participant had a score on the Beck Depression Inventory corresponding to mild, moderate or severe depression. Every twentieth participant had
symptoms of anxiety. For every point on the Beck Depression Inventory, there was a 19% higher probability for anxiety symptoms.
Authors Key words
sindrom sagorevanja na poslu; vaspitači; Kopenhagen upitnik o sagorevanju na poslu; validacija; depresija; anksioznost
Authors Key words
burnout syndrome; preschool teachers; Copenhagen Burnout Inventory; validation; depression; anxiety
Classification
616-058:616.89(497.11)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Sindrom sagorevanja je konceptualizovan kao rezultat hroničnog stresa na radnom mestu koji nije uspešno kontrolisan. Sve više se prepoznaje kao faktor koji utiče na zdravstveno stanje i ispituje se među različitim profesionalnim grupama. Postoji potreba za pouzdanim i validnim instrumentom za njegovo ispitivanje. Pedagoški rad smatra se jednim od stresnijih zanimanja, posebno rad sa decom predškolskog uzrasta. Vaspitači se pojavljuju kao profesionalna grupa od značaja u oblasti istraživanja sindroma sagorevanja, pa je cilj ove studije bio da se proceni validnost i pouzdanost srpske verzije Kopenhagen upitnika o sagorevanju na poslu; ispita prevalencija sindroma sagorevanja i faktori koji su sa njim povezani; i ispita učestalost depresije i anksioznosti među vaspitačima u predškolskim ustanovama i faktore povezane sa depresijom i anksioznošću.
Materijali i metode: Istraživanje je dizajnirano po tipu studije preseka, sprovedeno između oktobra 2018. i aprila 2019. godine na nacionalnom reprezentativnom uzorku vaspitača u Srbiji. Instrument istraživanja je sadržao šest celina: socijalno–demografske i socijalno–ekonomske karakteristike; zdravlje i karakteristike stila života; karakteristike radne sredine; Kopenhagen upitnik o sagorevanju na poslu; Bekovu skalu depresije i Cungovu skalu anksioznosti. Kronbahov alfa koeficijent i intraklasni koeficijent korelacije su korišćeni za procenu unutrašnje konzistentnosti i test-retest pouzdanosti upitnika (Kopenhagen upitnik o sagorevanju na poslu) a validnost je ispitana korišćenjem eksplorativne i konfirmatorne faktorske analize. Razlike između ispitanika u grupi sa i bez sindroma sagorevanja ispitivane su uz pomoć Hi kvadrat testa za kvalitativne varijable, odnosno T-testa za numeričke varijable. Sve varijable koje su se pokazale značajnim su uvrštene u multivarijantni logistički regresioni model sa sindromom sagorevanja kao ishodnom varijablom.
Rezultati: Učestalost sindroma sagorevanja na poslu iznosila je 27,1%. Učestalost sagorevanja po skalama Kopenhagen upitnika o sagorevanju na poslu bila je 25,4% za lično sagorevanje, 27,0% za sagorevanje povezano sa poslom i 23,4% za sagorevanje povezano sa decom. Prosečan skor za ukupno sagorevanje bio je 39,1 ± 17,0, dok je prosečan skor po skalama Kopenhagen upitnika o sagorevanju na poslu bio: 41,3 ± 18,7 za lično sagorevanje, 41,2 ± 15,9 za sagorevanje povezano sa poslom i 34,7 ± 22,0 za sagorevanje povezano sa decom. Kronbahov alfa koeficijent za celu skalu Kopenhagen upitnika o sagorevanju na poslu bio je 0,936. Kronbahov alfa koeficijent za skalu koja je ispitivala lično sagorevanje bio je 0,906, Kronbahov alfa koeficijent za skalu koja je ispitivala sagorevanje povezano sa poslom bio je 0,765, dok za skalu koja je ispitivala sagorevanje povezano sa decom bio je 0,901. Intraklasni koeficijent korelacije iznosio je 0,754. Multivarijantna logistička regresiona analiza sa sindromom sagorevanja kao ishodnom varijablom pokazala je da biti samac (OR: 0,18, 95% CI: 0,05 - 0,58), imati loše (OR: 6,05, 95% CI: 1,05 - 34,91) ili prosečno (OR: 3,60, 95% CI: 1,57 - 8,25) samoprocenjeno zdravlje, nedostupnost didaktičko - igrovnih sredstava (OR: 2,71, 95% CI: 1,21 - 6,04), viši skor na Bekovoj skali depresije (OR: 1,19, 95% CI: 1,09 - 1,29) ili Cungovoj skali anksioznosti (OR: 1,10, 95% CI: 1,03 - 1,18) je značajno povezano sa sindromom sagorevanja među ispitanicima.
Zaključak: Kopenhagen upitnik o sagorevanju na poslu je pouzdan i validan instrument i može se koristiti u populaciji vaspitača. Učestalost sindroma sagorevanja na poslu među vaspitačima u Srbiji bila je 27,1%. Faktori povezani sa sindromom sagorevanja na poslu bili su bračni status, samoprocenjeno zdravlje, dostupnost didaktičko-igrovnih sredstava, skor na Cungovoj skali anksioznosti i skor na Bekovoj skali depresije. Svaki dvadeseti ispitanik imao je skor na Bekovoj skali depresije koji odgovara blagoj, umerenoj ili teškoj depresiji. Svaki dvadeseti ispitanik je imao simptome anksioznosti. Za svaki poen skora na Bekovoj skali depresije postojala je 19% veća verovatnoća za prisustvo simptoma anksioznosti.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.