Title
Trauma rasizma i kulturološki konteksti u savremenoj američkoj književnosti i vizuelnim umetnostima na odabranim primerima autorki Toni Morison, Beti Sar, Kare Voker i Lorne Simpson
Creator
Nikšić, Lejla М., 1989-
CONOR:
96735753
Copyright date
2021
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-NC-SA 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 06.06.2022.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
Racial Trauma and Cultural Contexts in Contemporary American Literature and Visual Arts on selected examples by Toni Morrison, Betye Saar, Kara Walker and Lorna Simpson
Травма расизма и культурных контекстов в современной американской литературе и изобразительном искусстве на избранных примерах Тони Морисон, Бети Сар, Кэри Уокер и Лорна Симпсон
Publisher
[L. Nikšić]
Format
183 str.
description
Društveno-humanističke nauke - američka književnost i kultura, vizuelna umetnost / Social Sciences and Humanities - American Literature and Culture, Visual Arts
Abstract (sr)
Rad se bavi istraživanjem traume rasizma u savremenoj američkoj knjževnosti i vizuelnim
umetnostima na odabranim primerima četiri istaknute autorke Toni Morison, Beti Sar, Kare Voker i
Lorne Simpson. Problem rasne traume u književnom i likovnom opusu odabranih autorki
posmatramo u sklopu kulturoloških konteksta studija traume kao polazišta oblikovanja savremenog
afroameričkog identiteta. Osnovna građa ispituje se kroz prizmu studija traume kao mesta susreta
psihologije, antropologije, istorije i umetnosti. Formiranje ideološke predstave o rasnom Drugom u
američkoj istoriji, istražili smo kroz nasleđenu kulturnu traumu ropskog položaja afroameričke
manjine, kasniju segregaciju pod zakonima Džima Kroa i rasističke predstave u popularnoj kulturi.
Ideologija rasizma, tvorevina je modernog doba i vezuje se za 19. vek, antropološka i biološka
naučna istraživanja. Biološki rasizam opravdava potčinjavanje određenih populacija na osnovu
prirodne i urođene navodne inferiornosti, intelektualnih, telesnih i moralnih karakteristika. Kulturni
rasizam preuzima ovu formulu rasne diskriminacije i stereotipa, razvijajući ideju o višim i nižim
kulturama, civilizacijama i narodima.
Revizija prošlosti i traumatičnih iskustava uspostavlja se u umetničkim istraživanjima i kulturnim
praksama odabranih umetnica kroz produbljivanje i povezivanje ličnih i kolektivnih iskustava,
procese transgeneracijskog prenosa traume u porodici i zajednici, kroz formiranje nacionalnog i
kulturnog pamćenja traumatičnih istorija, stradanja i brutalnosti, ali i progovaranja i pokretanja
dijaloga u mejnstrim kulturi. Umetnička produkcija marginalizovanih grupa pruža mogućnost
produbljivanja svesti američkog društva, kritiku mejnstrim narativa kao i izgradnju snažnog kontranarativa
dominantnoj beloj kulturi. Kvaliteti ovih umetničkih napora se ogledaju u emancipatorskim
porukama koji obuhvataju širi opseg uticaja od svog kulturnog miljea, postižući univerzalne težnje.
Mapiranje i artikulacija rasne traume zahteva interdisciplinarne prakse koje redefinišu crni kulturni
identitet kroz igre rečima, parodiju, fragmentaciju slike i teksta. Toni Morison je kroz svoj književni
rad pokrenula pitanja crnog ženskog identiteta u američkom društvu. Istraživanje je obuhvatilo
jedan deo opusa Toni Morison od četiri romana: Voljena, Sula, Najplavlje oko i Žena u belom. Kroz
analizu primarnog teksta klasifikovali smo teme individualne i nasleđene traume, traume u
detinjstvu, PTSD (posttraumatskog stresnog poremećaja), rascepa ličnosti, rasne i rodne
diskriminacije i procese formiranja identiteta. Rodna, rasna i klasna opresija neke su od glavnih
tema književnih i likovnih istraživanja afroameričkih umetnica, koje na ovaj način uspostavljaju
vidljivost crnog ženskog tela u američkom društvu.
Sledeći deo rada posvećen likovnim praksama istražuje genezu tema roda i rase kroz različite
umetničke izraze i generacije umetnika. Od rehabilitacije stereotipne figure dadilje u umetničkom
radu Beti Sar, preko identitetskih manipulacija fotografije i teksta Lorne Simpson, do parodičnih i
uznemirujućih zazornih prizora Kare Voker, pratimo liniju razvoja i odnosa prema rasnoj traumi u
američkoj kulturi. U sedmom poglavlju dajemo osvrt na odnos vizuelne i literarne reprezentacije traumatičnih istorija i
događaja. Umetničko suočavanje sa bolnim sadržajima predstavlja estetsko svedočanstvo koje se upisuje u kolektivnu svest i predstavlja oslobađajuće narative koji podstiču katarzu celokupnog
društva od potisnutih trauma i nasilnih politika razdvajanja i diskriminacije.
Zaključna razmatranja pružaju opšti pregled istražene teme i ukazuju na središte rasne traume u
umetničkim praksama kao jedan od najznačajnijih tokova emancipacije perifernih zajednica koje
postepeno zauzimaju značajne pozicije u društvu i globalnim politikama.
Abstract (en)
This thesis explores the trauma of racism in contemporary American literature and visual arts on
selected examples of four prominent authors Toni Morrison, Betye Saar, Kara Walker and Lorna
Simpson. The problem of racial trauma in literary and artistic opus of selected authors we observe
within the cultural contexts of the study of trauma as the starting point for the formation of
contemporary African-American identity. The basics of the material are followed through the prism
of the study of trauma as a meeting place of psychology, anthropology, history and art. The
formation of an ideological notion of a racial Other in American history, we explored through the
inherited cultural trauma of the enslaved position of the African-American minority, the later
segregation under the laws of Jim Crowe, and the racist foresight in popular culture. Ideology of
racism represents a creation of modern age and is associated with the 19th century anthropological
and biological scientific research. Biological racism justifies the subjugation of certain populations
on the basis of the natural and innate alleged inferiority of intellectual, physical and moral
characteristics. Cultural racism adopts this formula of racial discrimination and stereotypes
developing the idea of higher and lower cultures, civilizations and peoples.
Revision of the past and traumatic experiences is established in the artistic research and cultural
practices of selected artists, deepening and connecting personal and collective experiences,
processes of transgenerational transmission of trauma in the family and community, through the
formation of national and cultural memory of traumatic histories of suffering and brutality, but also
speaking out and initiating dialogue in mainstream culture. The artistic production of marginalized
groups provides an opportunity to deepen the consciousness of American society, critique
mainstream narratives as well as build a strong counter-narratives to the dominant white culture.
The qualities of these artistic endeavors are reflected in emancipatory messages that encompass a
wider range of influences from their cultural milieu and achieve universal aspirations.
Mapping and articulating racial trauma requires interdisciplinary practices that redefine black
cultural identity through play with words, parody, image and text fragmentation. Toni Morison has
raised issues of black female identity in American society through her literary work. The research
included four novels: Beloved, Sula, The Bluest Eye, God Help the Child. Through the analysis of
the primary text, we classified the topics of individual and inherited trauma, childhood trauma, posttraumatic
stress disorder, personality cleavage, racial and gender discrimination, and identity
formation processes. Gender, racial and class oppression are some of the main themes of the literary
and visual research of African American artists, which in this way establish the visibility of the
black female body in American society. The next part of the thesis is dedicated to art practices and explores the genesis of gender and race
themes through different artistic expressions and generations of artists. From the rehabilitation of
the stereotypical mammy figure in the Betye Saar artwork, through Lorna Simpson’s identity
manipulations of photography and text to Kara Walker’s parodic and disturbing scenes, we follow
the line of development and attitudes toward racial trauma in American culture. In the seventh chapter we give an overview of the relationship between the visual and literary
representations of traumatic histories and events. Artistic confrontation with painful contents is a
testimony that is inscribed in the collective consciousness and represents liberating narratives that
encourage the catharsis of society as a whole from repressed traumas and violent policies of
separation and discrimination.
Concluding remarks give a general overview of the researched topic and point to the center of racial
trauma in artistic practices as one of peripheral communities that are gradually occupying important
positions in society and global politics.
Authors Key words
trauma, rasizam, seksizam, afroamerički kulturni identitet, umetnička produkcija,
Toni Morison, Beti Sar, Kara Voker, Lorna Simpson
Authors Key words
trauma, racism, sexism, AfroAmerican cultural identity, art production, Toni Morrison,
Betye Saar, KaraWalker, Lorna Simpson
Classification
821.111(73).09:141.74"19/20"(043.3)
73/76:141.74(73)"19/20"(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Rad se bavi istraživanjem traume rasizma u savremenoj američkoj knjževnosti i vizuelnim
umetnostima na odabranim primerima četiri istaknute autorke Toni Morison, Beti Sar, Kare Voker i
Lorne Simpson. Problem rasne traume u književnom i likovnom opusu odabranih autorki
posmatramo u sklopu kulturoloških konteksta studija traume kao polazišta oblikovanja savremenog
afroameričkog identiteta. Osnovna građa ispituje se kroz prizmu studija traume kao mesta susreta
psihologije, antropologije, istorije i umetnosti. Formiranje ideološke predstave o rasnom Drugom u
američkoj istoriji, istražili smo kroz nasleđenu kulturnu traumu ropskog položaja afroameričke
manjine, kasniju segregaciju pod zakonima Džima Kroa i rasističke predstave u popularnoj kulturi.
Ideologija rasizma, tvorevina je modernog doba i vezuje se za 19. vek, antropološka i biološka
naučna istraživanja. Biološki rasizam opravdava potčinjavanje određenih populacija na osnovu
prirodne i urođene navodne inferiornosti, intelektualnih, telesnih i moralnih karakteristika. Kulturni
rasizam preuzima ovu formulu rasne diskriminacije i stereotipa, razvijajući ideju o višim i nižim
kulturama, civilizacijama i narodima.
Revizija prošlosti i traumatičnih iskustava uspostavlja se u umetničkim istraživanjima i kulturnim
praksama odabranih umetnica kroz produbljivanje i povezivanje ličnih i kolektivnih iskustava,
procese transgeneracijskog prenosa traume u porodici i zajednici, kroz formiranje nacionalnog i
kulturnog pamćenja traumatičnih istorija, stradanja i brutalnosti, ali i progovaranja i pokretanja
dijaloga u mejnstrim kulturi. Umetnička produkcija marginalizovanih grupa pruža mogućnost
produbljivanja svesti američkog društva, kritiku mejnstrim narativa kao i izgradnju snažnog kontranarativa
dominantnoj beloj kulturi. Kvaliteti ovih umetničkih napora se ogledaju u emancipatorskim
porukama koji obuhvataju širi opseg uticaja od svog kulturnog miljea, postižući univerzalne težnje.
Mapiranje i artikulacija rasne traume zahteva interdisciplinarne prakse koje redefinišu crni kulturni
identitet kroz igre rečima, parodiju, fragmentaciju slike i teksta. Toni Morison je kroz svoj književni
rad pokrenula pitanja crnog ženskog identiteta u američkom društvu. Istraživanje je obuhvatilo
jedan deo opusa Toni Morison od četiri romana: Voljena, Sula, Najplavlje oko i Žena u belom. Kroz
analizu primarnog teksta klasifikovali smo teme individualne i nasleđene traume, traume u
detinjstvu, PTSD (posttraumatskog stresnog poremećaja), rascepa ličnosti, rasne i rodne
diskriminacije i procese formiranja identiteta. Rodna, rasna i klasna opresija neke su od glavnih
tema književnih i likovnih istraživanja afroameričkih umetnica, koje na ovaj način uspostavljaju
vidljivost crnog ženskog tela u američkom društvu.
Sledeći deo rada posvećen likovnim praksama istražuje genezu tema roda i rase kroz različite
umetničke izraze i generacije umetnika. Od rehabilitacije stereotipne figure dadilje u umetničkom
radu Beti Sar, preko identitetskih manipulacija fotografije i teksta Lorne Simpson, do parodičnih i
uznemirujućih zazornih prizora Kare Voker, pratimo liniju razvoja i odnosa prema rasnoj traumi u
američkoj kulturi. U sedmom poglavlju dajemo osvrt na odnos vizuelne i literarne reprezentacije traumatičnih istorija i
događaja. Umetničko suočavanje sa bolnim sadržajima predstavlja estetsko svedočanstvo koje se upisuje u kolektivnu svest i predstavlja oslobađajuće narative koji podstiču katarzu celokupnog
društva od potisnutih trauma i nasilnih politika razdvajanja i diskriminacije.
Zaključna razmatranja pružaju opšti pregled istražene teme i ukazuju na središte rasne traume u
umetničkim praksama kao jedan od najznačajnijih tokova emancipacije perifernih zajednica koje
postepeno zauzimaju značajne pozicije u društvu i globalnim politikama.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.