Title
Da li je Kjerkegor volicionista? Preispitivanje Kjerkegorovog shvatanja verovanja, sumnje i vere
Creator
Glasnović Kamenović, Marija, 1988-
CONOR:
95014409
Copyright date
2022
Object Links
Select license
Bez licence - direktna primena zakona
License description
Ako ne izaberete neku od licenci, vaše zaštićeno delo može biti korišćeno samo u okviru opštih ograničenja autorskih prava. Na taj način ne dozvoljavate komercijalno ni nekomercijalno korišćenje, naročito reprodukciju, distribuciju, emitovanje, dostupnost i obradu dela. Izbor Creative Commons (CC) licence promoviše diseminaciju vašeg dela. Za više informacija: http://creativecommons.org.rs/licence
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 17.02.2023.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Is Kierkegaard a volitionalist? Kierkegaard's understanding of belief, doubt, and faith reconsidered
Publisher
[M. Glasnović Kamenović]
Format
103 str.
description
Filozofija - Epistemologija, etika, filozofija religije / Philosophy - Epistemology, ethics, philosophy of religion
Abstract (sr)
Cilj doktorske disertacije jeste da se odgovori na pitanje Da li je Kjerkegor volicionista?
Suprotno od Pojmanovog shvatanja, koje se bazira na tezi da je danski Sokrat zastupao direktni
deskriptivni i preskriptivni volicionizam, mi planiramo da pokažemo da je ovo tumačenje
neosnovano. Analizom pojmova verovanja, sumnje i vere, probaćemo da dokažemo da
Kjerkegor nije smatrao da je usvajanje/suspendovanje verovanja pod direktnom kontrolom volje,
kao i da hrišćanska vera nije proizvod arbitrarnog izbora pojedinca. Istovremeno ćemo tvrditi da
je Kjerkegor držao da volja ima određenu uloga u okviru kognitivnih procesa i činu zadobijanja
vere, ali da se ova uloga može eventualno objasniti iz vizure indirektnog deskriptivnog
volicionizma, koji ne zahteva uvođenje normativne teze. Budući da Pojman smatra da je
indirektni deskriptivni volicionizam neproblematičan, te da se problemi javljaju tek na nivou
etike verovanja, činjenica da je Kjerkegorovo shvatanje u skladu sa deskriptivnom tezom
inidrektnog volicionizma ne može opravdati Pojmanovu volicionističku kritiku.
U okviru analize Kjerkegorovog shvatanja verovanja, branićemo tezu da su činjenička verovanja
proizvod vere kao organa za shvatanje istorijskog, te da se formiranje istih sprovodi automatski,
bez direktnog upliva konativne sposobnosti. Kada je reč o formiranju egzistencijalnih verovanja,
tvrdićemo da se uloga volja ne ostvaruje na kognitivnom, već praktičkom planu. Na nivou
istraživanja Kjerkegorovog shvatanja odnosa volje i vere, tvrdićemo da se vera ne može
redukovati na iracionalni izbor apsurdnog verovanja da je Bog postao. Cilj je da pokažemo da je
vera kompleksni fenomen, koji se istovremeno ostvaruje kao čudo i izbor pojedinca da egzistira
kao Hrišćanin.
Abstract (en)
The aim of the dissertation is to answer the question: Is Kierkegaard a volitionalist? Contrary to
Pojman's understanding, which is based on the thesis that Kierkegaard advocated direct
descriptive and prescriptive volitionalism, we plan to show that this interpretation is unfounded.
By analyzing the concepts of belief, doubt and faith, we will try to prove that Kierkegaard never
held the view that the belief formation/suspension is under direct control of the will nor that he
believed that the Christian faith can be a product of an arbitrary choice. At the same time, we
will argue that Kierkegaard maintained that will has a certain function in the domain of cognitive
activity and in the act of faith, that can eventually be explained from the viewpoint of indirect
descriptive volitionalism which does not require the introduction of a normative thesis. Since
Pojman believes that indirect descriptive volitionalism is unproblematic, and that problems arise
only at the level of the ethics of belief, this cannot justify Pojman's criticism.
First, we will defend the thesis that factual beliefs are the product of faith as an organ for
understanding the historical, and that their formation is carried out automatically, without the
direct influence of conative ability. When it comes to the formation of existential beliefs, we will
argue that the role of the will is not realized on a cognitive, but a practical level. At the level of
research into Kierkegaard's understanding of the relationship between will and faith, we will
argue that faith cannot be reduced to an irrational choice of an absurd belief that God came into
being. The goal is to show that faith is a complex phenomenon, which is realized at the same
time as a miracle and an individual's choice to exist as a Christian.
Authors Key words
volicionizam, verovanje, sumnja, vera, subjektivnost, egzistencija
Authors Key words
volitionalism, belief, doubt, faith, subjectivity, existence
Classification
14 Kierkegaard S.(043.3)
165(043.3)
2-1(043.3)
159.947:1(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Cilj doktorske disertacije jeste da se odgovori na pitanje Da li je Kjerkegor volicionista?
Suprotno od Pojmanovog shvatanja, koje se bazira na tezi da je danski Sokrat zastupao direktni
deskriptivni i preskriptivni volicionizam, mi planiramo da pokažemo da je ovo tumačenje
neosnovano. Analizom pojmova verovanja, sumnje i vere, probaćemo da dokažemo da
Kjerkegor nije smatrao da je usvajanje/suspendovanje verovanja pod direktnom kontrolom volje,
kao i da hrišćanska vera nije proizvod arbitrarnog izbora pojedinca. Istovremeno ćemo tvrditi da
je Kjerkegor držao da volja ima određenu uloga u okviru kognitivnih procesa i činu zadobijanja
vere, ali da se ova uloga može eventualno objasniti iz vizure indirektnog deskriptivnog
volicionizma, koji ne zahteva uvođenje normativne teze. Budući da Pojman smatra da je
indirektni deskriptivni volicionizam neproblematičan, te da se problemi javljaju tek na nivou
etike verovanja, činjenica da je Kjerkegorovo shvatanje u skladu sa deskriptivnom tezom
inidrektnog volicionizma ne može opravdati Pojmanovu volicionističku kritiku.
U okviru analize Kjerkegorovog shvatanja verovanja, branićemo tezu da su činjenička verovanja
proizvod vere kao organa za shvatanje istorijskog, te da se formiranje istih sprovodi automatski,
bez direktnog upliva konativne sposobnosti. Kada je reč o formiranju egzistencijalnih verovanja,
tvrdićemo da se uloga volja ne ostvaruje na kognitivnom, već praktičkom planu. Na nivou
istraživanja Kjerkegorovog shvatanja odnosa volje i vere, tvrdićemo da se vera ne može
redukovati na iracionalni izbor apsurdnog verovanja da je Bog postao. Cilj je da pokažemo da je
vera kompleksni fenomen, koji se istovremeno ostvaruje kao čudo i izbor pojedinca da egzistira
kao Hrišćanin.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.