Title
Prinos i kvalitet smeša stočnog graška i ovsa u zavisnosti od faze korišćenja i prihrane azotom
Creator
Krga, Ivan, 1990-
CONOR:
76825353
Copyright date
2023
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 12.06.2023.
Other responsibilities
Academic Expertise
Biotehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Poljoprivredni fakultet
Alternative title
Impact of stage of use and nitrogen fertilizer on yield and quality of field pea and oat mixtures
Publisher
[I. Krga]
Format
104 str.
description
Biotehničke nauke - Ratarstvo i povrtarstvo / Biotechnical sciences - Field and vegetable crops
Abstract (sr)
Jedan od načina da se ublaži negativan uticaj intenzivne poljoprivredne
proizvodnje na životnu sredinu i poboljša proizvodnja kabaste stočne hrane jeste združivanje
različitih vrsta biljaka. Zbog kratkog vegetacionog perioda, pozitivnog delovanja na zemljište,
dobre otpornosti na korove, bolesti i poleganje, stočni grašak i ovas predstavljaju perspektivne vrste
za ovaj vid gajenja. Trogodišnje istraživanje je sprovedeno na oglednim poljima Instituta za
stočarstvo u Beogradu sa ciljem da se ustanovi produktivnost stočnog graška i ovsa u datim
agroekološkim uslovima i pod uticajem različitih tretmana. U okviru različitih tretmana ispitivani
su: prihrana mineralnim azotom (0, 40 i 80 kg ha-1), setveni odnos stočnog graška i ovsa u smeši
(100:15% i 100:30%) sa dva kontrolna useva (čist stočni grašak 100% i čist ovas 100%) i optimalno
vreme košenja (faza punog cvetanja i faza formiranja mahuna useva stočnog graška).
Na osnovu prinosa, kompeticijskih odnosa i kvaliteta hraniva ocenjen je uticaj pojedinih
tretmana i produktivnost gajenih smeša. Trogodišnjim istraživanjem ustanovljeno je da smeše imaju
veću produktivnost po jedinici površine za približno 20% u odnosu na čiste useve. Smeše
obezbeđuju veće prinose zelene mase (100:30% - 21 t ha-1, 100:15% - 20,2 t ha-1, ovas - 19,9 t ha-1,
stočni grašak - 16,7 t ha-1) i suve mase (100:30% - 4,82 t ha-1, 100:15% - 4,44 t ha-1, ovas - 4,99 t
ha-1, stočni grašak – 3,17 t ha-1) u odnosu na čiste useve. Najveći prinos sirovih proteina je ostvaren
kod smeše 100:15% (730 kg ha-1), zatim smeše 100:30% (693 kg ha-1), stočnog graška (633 kg ha-
1), pa kod ovsa (456 kg ha-1). Kod smeše 100:15% je zabeležen viši sadržaj pravih proteina (9,21%)
i veća svarljivost (64,3%) nego kod smeše 100:30% (8,26% i 60,7%). Kod svih useva najveći
prinosi proteina postignuti su prihranom sa 80 kg N ha-1 (704 kg ha-1) u odnosu na 40 kg N ha-1
(638 kg ha-1) i kontrolu (543 kg ha-1). Prihrana azotom ima značajan uticaj i na povećanje prinosa
zelene i suve mase. Prosečan prinos suve mase smeša je bio značajno veći u drugoj fazi košenja u
odnosu na prvu. Prinos proteina je bio veći u drugoj fazi košenja u odnosu na prvu kod smeše
100:15% (I - 700 kg ha-1; II - 761 kg ha-1), dok kod smeše 100:30% razlike nisu bile značajne.
Združeno gajenje stočnog graška i ovsa za proizvodnju voluminozne hrane predstavlja
superiorniji vid gajenja u odnosu na pojedinačno gajenje ovih vrsta. Primena azota se može smatrati
neophodnom, naročito na zemljištima niže plodnosti. Smeša sa setvenim odnosom 100:15%
ostvarila je veće prinose sirovih proteina i biomasu veće svarljivosti, dok je smeša 100:30%
ostvarila veće prinose biomase. Veći prinos suve mase je bio u fazi formiranja mahuna. Takođe,
smeša 100:15% je imala veće prinose proteina u drugoj fazi košenja. Međutim, košenjem u drugoj
fazi dobija se stočna hrana niže svarljivosti.
Abstract (en)
Intercropping plants can reduce the adverse effects of modern agriculture on the
environment and enhance feed quality. Due to a short growth period, pronounced positive impact on
soil, and strong resistance to weeds, diseases, and lodging, field pea and oat mixtures are promising
crops for intercropping. A three-year study was conducted at the Institute of Animal Husbandry in
Belgrade to assess the productivity of field pea and oat mixtures in a specific agro-ecological
environment, under the influence of various treatments. The treatments included examination of
nitrogen application (0, 40, and 80 kg ha-1), different sowing ratios of the two species in the mixture
(100:15% and 100:30%), with two control crops (sole field peas at 100% and sole oats at 100%),
and the optimal mowing phase (full flowering and full pod formation).
The study evaluated the influence of individual treatments and the productivity of the
cultivated mixtures based on yields, competition relations, and feed quality. The three-year study
revealed that mixtures showed a 20% higher productivity per unit area compared to pure crops. The
mixtures produced higher yields of green mass (100:30% - 21 t ha-1, 100:15% - 20.2 t ha-1, oats –
19.9 t ha-1, field peas – 16.7 t ha-1), and dry mass (100:30% - 4.82 t ha-1, 100:15% - 4.44 t ha-1, oats
– 4.99 t ha-1, field peas – 3.17 t ha-1) compared to pure crops. The highest yield of crude protein was
obtained with the 100:15% mixture (730 kg ha-1), followed by the 100:30% mixture (693 kg ha-1),
field peas (633 kg ha-1), and the lowest yield was from oats (456 kg ha-1). The 100:15% mixture
showed higher true protein content (9.21%) and digestibility (64.3%) compared to the 100:30%
mixture (8.26% and 60.7%). In all crops, the application of 80 kg N ha-1 showed the highest protein
yield (704 kg ha-1) compared to 40 kg N ha-1 (638 kg ha-1) and the control treatment without
nitrogen application (543 kg ha-1). The application of nitrogen fertilizer had a significant impact on
increasing the yield of green and dry mass as well. The dry mass yield for mixtures was higher on
average in the second mowing phase compared to the first. The protein yield was higher in the
second mowing phase compared to the first for the mixture 100:15% (I - 700 kg ha-1; II - 761 kg ha-
1), whereas no significant difference was observed for the 100:30% mixture.
Combined cultivation of field peas and oats for the production of fodder feeds has proven to
be a superior way of cultivation compared to individual cultivation of these species. Nitrogen
application is considered necessary, mainly on soils of lower fertility. The mixture with a sowing
ratio of 100:15% achieved higher crude protein yields and higher digestibility biomass, while the
mixture with a higher percentage share of oats (100:30%) achieved higher biomass yields. Higher
biomass yields were achieved in the full pod formation phase. Higher protein yields were also
achieved for the mixture 100:15% in the second mowing phase. However, mowing in the second
phase yields biomass with lower digestibility.
Authors Key words
azot, vreme košenja, kvalitet, LER indeks, ovas, prinos biomase, prihrana,
sirovi proteini, smeše, stočni grašak
Authors Key words
biomass yield, crude proteins, feed quality, fertilisation, field peas, LER index,
mixture, mowing phase, nitrogen, oats
Classification
633.35+633.13]:636.085.2(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Jedan od načina da se ublaži negativan uticaj intenzivne poljoprivredne
proizvodnje na životnu sredinu i poboljša proizvodnja kabaste stočne hrane jeste združivanje
različitih vrsta biljaka. Zbog kratkog vegetacionog perioda, pozitivnog delovanja na zemljište,
dobre otpornosti na korove, bolesti i poleganje, stočni grašak i ovas predstavljaju perspektivne vrste
za ovaj vid gajenja. Trogodišnje istraživanje je sprovedeno na oglednim poljima Instituta za
stočarstvo u Beogradu sa ciljem da se ustanovi produktivnost stočnog graška i ovsa u datim
agroekološkim uslovima i pod uticajem različitih tretmana. U okviru različitih tretmana ispitivani
su: prihrana mineralnim azotom (0, 40 i 80 kg ha-1), setveni odnos stočnog graška i ovsa u smeši
(100:15% i 100:30%) sa dva kontrolna useva (čist stočni grašak 100% i čist ovas 100%) i optimalno
vreme košenja (faza punog cvetanja i faza formiranja mahuna useva stočnog graška).
Na osnovu prinosa, kompeticijskih odnosa i kvaliteta hraniva ocenjen je uticaj pojedinih
tretmana i produktivnost gajenih smeša. Trogodišnjim istraživanjem ustanovljeno je da smeše imaju
veću produktivnost po jedinici površine za približno 20% u odnosu na čiste useve. Smeše
obezbeđuju veće prinose zelene mase (100:30% - 21 t ha-1, 100:15% - 20,2 t ha-1, ovas - 19,9 t ha-1,
stočni grašak - 16,7 t ha-1) i suve mase (100:30% - 4,82 t ha-1, 100:15% - 4,44 t ha-1, ovas - 4,99 t
ha-1, stočni grašak – 3,17 t ha-1) u odnosu na čiste useve. Najveći prinos sirovih proteina je ostvaren
kod smeše 100:15% (730 kg ha-1), zatim smeše 100:30% (693 kg ha-1), stočnog graška (633 kg ha-
1), pa kod ovsa (456 kg ha-1). Kod smeše 100:15% je zabeležen viši sadržaj pravih proteina (9,21%)
i veća svarljivost (64,3%) nego kod smeše 100:30% (8,26% i 60,7%). Kod svih useva najveći
prinosi proteina postignuti su prihranom sa 80 kg N ha-1 (704 kg ha-1) u odnosu na 40 kg N ha-1
(638 kg ha-1) i kontrolu (543 kg ha-1). Prihrana azotom ima značajan uticaj i na povećanje prinosa
zelene i suve mase. Prosečan prinos suve mase smeša je bio značajno veći u drugoj fazi košenja u
odnosu na prvu. Prinos proteina je bio veći u drugoj fazi košenja u odnosu na prvu kod smeše
100:15% (I - 700 kg ha-1; II - 761 kg ha-1), dok kod smeše 100:30% razlike nisu bile značajne.
Združeno gajenje stočnog graška i ovsa za proizvodnju voluminozne hrane predstavlja
superiorniji vid gajenja u odnosu na pojedinačno gajenje ovih vrsta. Primena azota se može smatrati
neophodnom, naročito na zemljištima niže plodnosti. Smeša sa setvenim odnosom 100:15%
ostvarila je veće prinose sirovih proteina i biomasu veće svarljivosti, dok je smeša 100:30%
ostvarila veće prinose biomase. Veći prinos suve mase je bio u fazi formiranja mahuna. Takođe,
smeša 100:15% je imala veće prinose proteina u drugoj fazi košenja. Međutim, košenjem u drugoj
fazi dobija se stočna hrana niže svarljivosti.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.