Title
Čehoslovački jezik - primer uticaja politike na jezičku situaciju
Creator
Stojanović, Marko, 1985-
CONOR:
9692007
Copyright date
2023
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 31.05.2023.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
ǂThe ǂCzechoslovak language – an example of the influence of politics on the language situation
Чехословацкий язык – пример влияния политики на языковую ситуацию
Publisher
[M. Stojanović]
Format
178 str.
description
Nauka o jeziku - Istorija jezika / Linguistics - History of languages
Abstract (sr)
U ovoj disertaciji će se analizirati uticaj politike na jezičku situaciju u češkom i slovačkom
kontekstu u periodu od kraja 18. veka do objavljivanja pravopisa Pravidlá slovenského pravopisu
(Pravila slovačkog pravopisa) češkog lingviste Vaclava Važnog (Václav Vážný) 1931. godine, kada
je potencijalno čehoslovačko jezičko jedinstvo definitivno prestalo da postoji. Ispitaće se i okolnosti
u kojima su nastajale kodifikacije slovačkog jezika, kao i odnos čeških lingvista i češke
intelektualne elite prema tim procesima. Sve ove elemente ćemo pokušati da predstavimo u
kontekstu vremena, i to kroz prizmu kolektivnih i, što je možda još značajnije, ličnih aspiracija i
motiva pojedinaca. Stoga će posebno biti analizirano delovanje prvog kodifikatora slovačkog
Antona Bernolaka, zatim kodifikatora savremenog slovačkog jezika Ljudovita Štura, ali i Tomaša
Masarika, prvog predsednika Čehoslovačke Republike, koji je čehoslovački jezik, davno
zaboravljeni i prilično magloviti pojam, oživeo u drugoj polovini 1917. godine zajedno sa težnjama
za stvaranje nezavisne države koja bi obuhvatala istorijske teritorije Češkog kraljevstva, ali i nikada
dotada definisanu slovačku teritoriju. U okviru istraživanja ćemo se rukovoditi pretpostavkom da je
kodifikacija određenog jezika koja se odvija nezavisno od političkog i istorijskog konteksta samo
konstrukt koji na kraju mora dobiti potvrdu od vlasti. Ovu tezu savršeno potvrđuje primer
čehoslovačkog jezika koji se u procesu stvaranja čehoslovačke države koristio samo kao pojam koji
je između češkog i slovačkog naroda trebalo da izazove osećaj zajedništva. Na međunarodnom
planu je imao drugačiju ulogu: bilo je potrebno da dokaže postojanje jednog monolitnog jezika koji
brojem govornika premašuje potencijalne suparnike, pre svih Nemce.
Abstract (en)
This dissertation will analyze the influence of politics on the language situation in the
Czech and Slovak contexts in the period from the end of the 18th century to the publication
of the orthography Pravidlá slovenského pravopisu (Rules of Slovak Orthography) by Czech
linguist Václav Vážný in 1931, when potential Czechoslovak linguistic unity ceased to exist.
It will also examine the circumstances in which the codifications of the Slovak language were
created, as well as the relationship of Czech linguists and the Czech intellectual elite to these
processes. We will try to present all these elements in the context of time, through the prism
of collective and perhaps even more significant personal aspirations and motives of
individuals. Therefore will be analyzed the activities of the first codifier of the Slovak
language Anton Bernolák, then the codifier of the modern Slovak language Ľudovít Štúr, but
also Tomáš Masaryk, the first president of the Czechoslovak Republic who revived the
Czechoslovak language, a long-forgotten and rather foggy term in the second half of 1917,
together with the aspirations for the creation of an independent state that would encompass
the historical territories of the Czech Kingdom, but also the Slovak territory that had never
been defined before. We will be guided by the assumption that the codification of a particular
language that takes place independently of the political and historical context is only a
construct, which must eventually receive confirmation from the authorities. This thesis is
perfectly confirmed by the example of the Czechoslovak language, which in the process of
creating the Czechoslovak state was used only as a term that was supposed to create a sense
of community between the Czechs and Slovaks. On the international level, it played a
different role: it was necessary to prove the existence of a monolithic language that exceeds
the number of speakers of potential rivals, primarily Germans.
Authors Key words
politika, jezička situacija, čehoslovački jezik, češki jezik, slovački jezik, kodifikacija
jezika, Anton Bernolak, Ljudovit Štur, Tomaš Masarik, prva Čehoslovačka Republika
Authors Key words
politics, language situation, Czechoslovak language, Czech language, Slovak
language, codification of language, Anton Bernolák, Ľudovít Štúr, Tomáš Masaryk, First
Czechoslovak Republic
Classification
811.162.3:811.162.4]:32"17/19"(043.3)
930.85(437)"17/19"(043.3)
81'27(437)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
U ovoj disertaciji će se analizirati uticaj politike na jezičku situaciju u češkom i slovačkom
kontekstu u periodu od kraja 18. veka do objavljivanja pravopisa Pravidlá slovenského pravopisu
(Pravila slovačkog pravopisa) češkog lingviste Vaclava Važnog (Václav Vážný) 1931. godine, kada
je potencijalno čehoslovačko jezičko jedinstvo definitivno prestalo da postoji. Ispitaće se i okolnosti
u kojima su nastajale kodifikacije slovačkog jezika, kao i odnos čeških lingvista i češke
intelektualne elite prema tim procesima. Sve ove elemente ćemo pokušati da predstavimo u
kontekstu vremena, i to kroz prizmu kolektivnih i, što je možda još značajnije, ličnih aspiracija i
motiva pojedinaca. Stoga će posebno biti analizirano delovanje prvog kodifikatora slovačkog
Antona Bernolaka, zatim kodifikatora savremenog slovačkog jezika Ljudovita Štura, ali i Tomaša
Masarika, prvog predsednika Čehoslovačke Republike, koji je čehoslovački jezik, davno
zaboravljeni i prilično magloviti pojam, oživeo u drugoj polovini 1917. godine zajedno sa težnjama
za stvaranje nezavisne države koja bi obuhvatala istorijske teritorije Češkog kraljevstva, ali i nikada
dotada definisanu slovačku teritoriju. U okviru istraživanja ćemo se rukovoditi pretpostavkom da je
kodifikacija određenog jezika koja se odvija nezavisno od političkog i istorijskog konteksta samo
konstrukt koji na kraju mora dobiti potvrdu od vlasti. Ovu tezu savršeno potvrđuje primer
čehoslovačkog jezika koji se u procesu stvaranja čehoslovačke države koristio samo kao pojam koji
je između češkog i slovačkog naroda trebalo da izazove osećaj zajedništva. Na međunarodnom
planu je imao drugačiju ulogu: bilo je potrebno da dokaže postojanje jednog monolitnog jezika koji
brojem govornika premašuje potencijalne suparnike, pre svih Nemce.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.