Title
Dugoročni tromboembolijski rizik posle kateterske ablacije tipičnog atrijalnog flatera
Creator
Kovačević, Vladan, 1982-
CONOR:
58814217
Copyright date
2023
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 28.09.2023.
Other responsibilities
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
Long-term thromboembolic risk after catheter ablation of typical atrial flutter
Publisher
[V. Kovačević]
Format
121 str.
description
Medicina - Kardiologija / Medicine
- Cardiology
Abstract (sr)
Uvod: Tipičan atrijalni flater (AFL) i atrijalna fibrilacija (AF) dele patofiziološki supstrat i često koegzistiraju kod istog bolesnika. Ishemijski moždani udar (IMU) i sistemski tromboembolizam predstavljaju najznačajniji uzrok mortaliteta i morbiditeta kod pacijenata sa AF i AFL. Kateterska ablacija tipičnog AFL je efikasnija od antiaritmijske terapije u održavanju sinusnog ritma. Podaci o dugoročnom riziku od IMU nakon ablacije AFL su limitirani.
Ciljevi: Primarni ciljevi: analiza učestalosti IMU, sistemskog tromboembolizma i hemoragijskih komplikacija posle ablacije AFL. Sekundarni ciljevi: ispitivanje pojave AF, recidiva AFL i kardiovaskularnih (KV) događaja tokom perioda praćenja nakon ablacije AFL.
Metodologija: Studijsku populaciju je činilo 593 konsekutivnih bolesnika (prosečna starost 60.6±10.9 godina, 77.9% muškarci) kojima je izvršena kateterska ablacija tipičnog AFL. Primarni cilj procedure je definisan kao bidirekcioni istmus blok. Klinička evaluacija je vršena 1 i 6 meseci posle ablacije, a zatim jednom godišnje. Analizirani su recidivi AFL, pojava AF, tromboembolijske i hemoragijske komplikacije i značajni KV događaji.
Rezultati: Primarni uspeh ablacije postignut je u 94.3% od ukupno 670 procedura, uz stopu major komplikacija od 1.0%. Tokom perioda praćenja od 58.0 (30.5-89.0) meseci recidiv AFL nakon poslednje procedure je registrovan kod 4.9%, a pojava AF kod 46.8% bolesnika. Incidenca IMU je iznosila 3.4%, a nezavisni faktori rizika za nastanak IMU su bili pojava AF (HR 20.02, p=0.004) i neadekvatna antikoagulacija (HR 11.28, p=0.001). Stopa velikih krvarenja je iznosila 1.5%. Značajni KV događaji su zabeleženi značajno češće kod pacijenata sa recidivom atrijalne tahiaritmije u odnosu na pacijente u sinusnom ritmu (18.0% vs. 6.7%, p<0.001).
Zaključak: Posle ablacije tipičnog AFL u cilju prevencije IMU neophodno je redovno kliničko i produženo elektrokardiografsko praćenje radi ranog dijagnostikovanja novonastale AF kao i adekvatna primena antikoagulantne terapije.
Abstract (en)
Introduction: Typical atrial flutter (AFL) and atrial fibrillation (AF) share a pathophysiological substrate and often coexist. Ischemic stroke and systemic thromboembolism are the most significant cause of mortality and morbidity in patients with AF and AFL. Catheter ablation of typical AFL is more effective than antiarrhythmic drugs in maintaining sinus rhythm. Data on the long-term risk of ischemic stroke after AFL ablation are limited.
Objectives: Primary: analysis of the incidence of ischemic stroke, systemic thromboembolism, and hemorrhagic complications after AFL ablation. Secondary: analysis of AF occurrence, AFL recurrence, and cardiovascular (CV) events during the follow-up period after AFL ablation.
Methods: The study group included 593 consecutive patients (mean age 60.6±10.9 years, 77.9% men) who underwent catheter ablation of typical AFL. The primary endpoint of the procedure was defined as a bidirectional isthmus block. Clinical evaluation was performed 1 and 6 months after ablation, and then once a year. We analyzed AFL recurrences, AF occurrence, thromboembolic and hemorrhagic complications and major CV events.
Results: Primary ablation success was achieved in 94.3% of a total of 670 procedures, with a major complication rate of 1.0%. During the follow-up period of 58.0 (30.5-89.0) months, AFL recurrence after the last procedure was registered in 4.9%, and AF occurrence in 46.8% of patients. The incidence of ischemic stroke was 3.4%, and independent risk factors for ischemic stroke were the occurrence of AF (HR 20.02, p=0.004) and inadequate anticoagulation (HR 11.28, p=0.001). The rate of major bleeding was 1.5%. Major CV events were detected significantly more often in patients with atrial tachyarrhythmia recurrence compared to patients in sinus rhythm (18.0% vs 6.7%, p<0.001).
Conclusion: In the stroke prevention after ablation of a typical AFL, regular clinical and extended electrocardiographic monitoring for the early diagnosis of new-onset AF and adequate anticoagulaion are necessary.
Authors Key words
Atrijalni flater, atrijalna fibrilacija, kateterska ablacija, komplikacije, recidiv aritmije, ishemijski moždani udar, velika krvarenja, značajni kardiovaskularni događaji
Authors Key words
Atrial flutter, atrial fibrillation, catheter ablation, complications, arrhythmia recurrence, ischemic stroke, major bleeding, major cardiovascular events
Classification
616.125-008.313-089.17(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Tipičan atrijalni flater (AFL) i atrijalna fibrilacija (AF) dele patofiziološki supstrat i često koegzistiraju kod istog bolesnika. Ishemijski moždani udar (IMU) i sistemski tromboembolizam predstavljaju najznačajniji uzrok mortaliteta i morbiditeta kod pacijenata sa AF i AFL. Kateterska ablacija tipičnog AFL je efikasnija od antiaritmijske terapije u održavanju sinusnog ritma. Podaci o dugoročnom riziku od IMU nakon ablacije AFL su limitirani.
Ciljevi: Primarni ciljevi: analiza učestalosti IMU, sistemskog tromboembolizma i hemoragijskih komplikacija posle ablacije AFL. Sekundarni ciljevi: ispitivanje pojave AF, recidiva AFL i kardiovaskularnih (KV) događaja tokom perioda praćenja nakon ablacije AFL.
Metodologija: Studijsku populaciju je činilo 593 konsekutivnih bolesnika (prosečna starost 60.6±10.9 godina, 77.9% muškarci) kojima je izvršena kateterska ablacija tipičnog AFL. Primarni cilj procedure je definisan kao bidirekcioni istmus blok. Klinička evaluacija je vršena 1 i 6 meseci posle ablacije, a zatim jednom godišnje. Analizirani su recidivi AFL, pojava AF, tromboembolijske i hemoragijske komplikacije i značajni KV događaji.
Rezultati: Primarni uspeh ablacije postignut je u 94.3% od ukupno 670 procedura, uz stopu major komplikacija od 1.0%. Tokom perioda praćenja od 58.0 (30.5-89.0) meseci recidiv AFL nakon poslednje procedure je registrovan kod 4.9%, a pojava AF kod 46.8% bolesnika. Incidenca IMU je iznosila 3.4%, a nezavisni faktori rizika za nastanak IMU su bili pojava AF (HR 20.02, p=0.004) i neadekvatna antikoagulacija (HR 11.28, p=0.001). Stopa velikih krvarenja je iznosila 1.5%. Značajni KV događaji su zabeleženi značajno češće kod pacijenata sa recidivom atrijalne tahiaritmije u odnosu na pacijente u sinusnom ritmu (18.0% vs. 6.7%, p<0.001).
Zaključak: Posle ablacije tipičnog AFL u cilju prevencije IMU neophodno je redovno kliničko i produženo elektrokardiografsko praćenje radi ranog dijagnostikovanja novonastale AF kao i adekvatna primena antikoagulantne terapije.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.