Title
Kontrastivna analiza modalnih adverbijala u engleskom i srpskom jeziku
Creator
Janković, Dragana, 1988-
CONOR:
63820809
Copyright date
2023
Object Links
Select license
Bez licence - direktna primena zakona
License description
Ako ne izaberete neku od licenci, vaše zaštićeno delo može biti korišćeno samo u okviru opštih ograničenja autorskih prava. Na taj način ne dozvoljavate komercijalno ni nekomercijalno korišćenje, naročito reprodukciju, distribuciju, emitovanje, dostupnost i obradu dela. Izbor Creative Commons (CC) licence promoviše diseminaciju vašeg dela. Za više informacija: http://creativecommons.org.rs/licence
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 26.09.2023.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filološki fakultet
Alternative title
Contrastive analysis of modal adverbials in English and Serbian ; Контрастивный анализ модальных наречий в английском и сербском языках
Publisher
[D. Janković]
Format
163 str.
description
Nauka o jeziku - Modalnost, sintaksa / Linguistics - Modality, syntax
Abstract (sr)
Modalnost predstavlja neiscrpno tlo za analizu jezika, koje nastavlja da privlači pažnju
lingvista širom sveta. Od sedamdesetih godina prošlog veka interesovanje za modalnost ne jenjava,
počevši od Kratzer (1977) i prve detaljne analize koju je sproveo Palmer (1979). Prve analize
modalnosti su se fokusirale na modalne glagole (Palmer 1979; Boyd and Thorne 1969; Diver
1964; Ehrman 1966), a pregled glavnih tendencija u pristupu analize modalnosti sproveli su
Palmer (2001), Papafragou (2000), Frawley (2006), Simon-Vanderbergen i Aijmer (2007), Portner
(2009), Cornillie and Pietrandrea (2012), Narrog (2012), Nuyts i van der Auwera (2016).
Vremenom se fokus istraživanja postepeno pomerao ka modalnim pridevima i prilozima (Simon-
Vandernbergen i Aijmer 2007; Tarano 2008; Van Linden 2012), a pojavila su se i istraživanja o
upotrebi modalnih priloga kao diskursnih markera (Aijmer 2013, Traugott 1995).
Cilj ovog rada je konstrastivna analiza modalnih adverbijala u engleskom i srpskom
jeziku na planu forme i značenja. Uzevši u obzir da adverbijali obuhvataju različite konstrukcije,
od priloga, priloških sintagmi do klauza, cilj je bio da se pruži uvid u to na koji način se različita
modalna značenja mogu izraziti uz pomoć adverbijalnih konstukcija u engleskom i srpskom jeziku,
te koliko su te konstrukcije slične, odnosno različite. Lyons (1977), Palmer (1979), Portner (2009),
Papfragou (2000) i dr. dele modalno značenje na epistemičko, deontičko i dinamičko, te su ta tri
domena značenja uzeti kao osnova za analizu. Najširu oblast za analizu predstavljalo je polje
epistemičke modalnosti, a u analizu su uključena sva tri njena podtipa: epistemičko značenje
verovatnoće i mogućnosti, epistemičko značenje izvesnosti i evidencijalno značenje. Dat je
pregled adverbijalnih konstrukcija koje se koriste pri izražavanju pomenutih modalnih značenja i
u engleskom i u srpskom jeziku. Fokus je stavljen na priloge kao na najveću grupu adverbijalnih
izraza koji nose modalno značenje, kao i na njihova primarna i sekundarna značenja. Pošto
adverbijali nemaju isključivu svrhu modifikacije rečenice, nego i manjih jezičkih celina, pružena
je i kontrastivna analiza modalnih adverbijala u engleskom i srpskom jeziku kao modifikatora
imeničkih, pridevskih i priloških sintagmi.
Korpus nad kojim je sprovedeno istraživanje sačinjen je iz primera preuzetih iz British
National Corpus (BNC) i Corpus of Contemporary American English (COCA) za primere na
engleskom jeziku i Korpusa savremenog srpskog jezika (SrpKor) za primere na srpskom jeziku.
Abstract (en)
Modality represents an inexhaustible ground for language analysis, which continues to
attract the attention of linguists worldwide. Since the 1970s, interest in modality has not
diminished, starting with Kratzer (1977) and the first detailed analysis carried out by Palmer
(1979). The first analyses of modality focused on modal verbs (Palmer 1979, Boyd and Thorne
1969, Diver 1964, Ehrman 1966), and the overview of the main tendencies in the approach to
modal analysis was conducted by Palmer (2001), Papafragou (2000), Frawley (2006), Simon-
Vanderbergen and Aijmer (2007), Portner (2009), Cornillie and Pietrandrea (2012), Narrog (2012),
Nuyts and van der Auwera (2016). Over time, the research focus gradually shifted towards modal
adjectives and adverbs (Simon-Vanderbergen and Aijmer 2007; Tarano 2008; Van linden 2012),
and studies on the use of modal adverbs as discourse markers also emerged (Aijmer 2013, Traugott
1995).
The aim of this paper is a contrastive analysis of modal adverbials in English and Serbian
in terms of form and meaning. Since adverbials encompass various constructions, from adverbs
and adverbial phrases to clauses, the goal was to provide insight into how different modal meanings
can be expressed through adverbial constructions in English and Serbian, and how similar or
different these constructions are. Lyons (1977), Palmer (1979), Portner (2009), Papfragou (2000),
and others divide modal meaning into epistemic, deontic, and dynamic, and these three domains
of meaning were taken as the basis for the analysis. The broadest area for analysis was the field of
epistemic modality as all three of its subtypes: epistemic meaning of probability and possibility,
epistemic meaning of certainty, and evidential meaning, were included in the analysis. An
overview of adverbial constructions used to express these modal meanings in English and Serbian
was given. The focus was on adverbs as the largest group of adverbial expressions that carry modal
meaning, as well as their primary and secondary meanings. As adverbials do not have the exclusive
purpose of modifying sentences, but also smaller linguistic units, a contrastive analysis of modal
adverbials in English and Serbian has been provided, as modifiers of noun phrases, adjectival
phrases, and adverbial phrases.
The corpus used in the study consists of examples taken from the British National Corpus
(BNC) and the Corpus of Contemporary American English (COCA) for English language
examples, and the Corpus of Contemporary Serbian Language (SrpKor) for Serbian language
examples.
Authors Key words
modalnost, modalni adverbijali, epistemička modalnost, deontička modalnost,
dinamička modalnost
Authors Key words
modality, modal adverbials, epistemic modality, deontic modality, dynamic modality
Classification
811.163.41'37'367.624:811.111'37'367.624(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Modalnost predstavlja neiscrpno tlo za analizu jezika, koje nastavlja da privlači pažnju
lingvista širom sveta. Od sedamdesetih godina prošlog veka interesovanje za modalnost ne jenjava,
počevši od Kratzer (1977) i prve detaljne analize koju je sproveo Palmer (1979). Prve analize
modalnosti su se fokusirale na modalne glagole (Palmer 1979; Boyd and Thorne 1969; Diver
1964; Ehrman 1966), a pregled glavnih tendencija u pristupu analize modalnosti sproveli su
Palmer (2001), Papafragou (2000), Frawley (2006), Simon-Vanderbergen i Aijmer (2007), Portner
(2009), Cornillie and Pietrandrea (2012), Narrog (2012), Nuyts i van der Auwera (2016).
Vremenom se fokus istraživanja postepeno pomerao ka modalnim pridevima i prilozima (Simon-
Vandernbergen i Aijmer 2007; Tarano 2008; Van Linden 2012), a pojavila su se i istraživanja o
upotrebi modalnih priloga kao diskursnih markera (Aijmer 2013, Traugott 1995).
Cilj ovog rada je konstrastivna analiza modalnih adverbijala u engleskom i srpskom
jeziku na planu forme i značenja. Uzevši u obzir da adverbijali obuhvataju različite konstrukcije,
od priloga, priloških sintagmi do klauza, cilj je bio da se pruži uvid u to na koji način se različita
modalna značenja mogu izraziti uz pomoć adverbijalnih konstukcija u engleskom i srpskom jeziku,
te koliko su te konstrukcije slične, odnosno različite. Lyons (1977), Palmer (1979), Portner (2009),
Papfragou (2000) i dr. dele modalno značenje na epistemičko, deontičko i dinamičko, te su ta tri
domena značenja uzeti kao osnova za analizu. Najširu oblast za analizu predstavljalo je polje
epistemičke modalnosti, a u analizu su uključena sva tri njena podtipa: epistemičko značenje
verovatnoće i mogućnosti, epistemičko značenje izvesnosti i evidencijalno značenje. Dat je
pregled adverbijalnih konstrukcija koje se koriste pri izražavanju pomenutih modalnih značenja i
u engleskom i u srpskom jeziku. Fokus je stavljen na priloge kao na najveću grupu adverbijalnih
izraza koji nose modalno značenje, kao i na njihova primarna i sekundarna značenja. Pošto
adverbijali nemaju isključivu svrhu modifikacije rečenice, nego i manjih jezičkih celina, pružena
je i kontrastivna analiza modalnih adverbijala u engleskom i srpskom jeziku kao modifikatora
imeničkih, pridevskih i priloških sintagmi.
Korpus nad kojim je sprovedeno istraživanje sačinjen je iz primera preuzetih iz British
National Corpus (BNC) i Corpus of Contemporary American English (COCA) za primere na
engleskom jeziku i Korpusa savremenog srpskog jezika (SrpKor) za primere na srpskom jeziku.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.