Title
Geotehnički efekti razaranja komunalnog otpada različitim postupcima zbijanja
Creator
Janković, Jovana, 1988-
CONOR:
57934601
Copyright date
2022
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 02.06.2023.
Other responsibilities
Academic Expertise
Tehničko-tehnološke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Rudarsko-geološki fakultet
Alternative title
Geotechnical effects of municipal solid waste destruction with different compaction methods
Publisher
[J. Janković Pantić]
Format
100 str.
description
Geološko inţenjerstvo - Inţenjerska geologija, geomehanika i geotehniĉko inţenjerstvo / Geological engineering - Engineering geology, geomechanics and geotechnical engineering
Abstract (sr)
Odlaganje otpada na komunalne deponije predstavlja osnovni naĉin zbrinjavanja otpada u Srbiji.
Kako bi se prostor za deponovanje materijala racionalno koristio potrebno ga je svakodnevno zbijati
sa unapred definisanom koliĉinom vode koja se dodaje. Dobro zbijeni komunalni otpad zauzima
manju zapreminu i omogućuje sigurnije skladištenje, pa je korisno prethodno laboratorijski odrediti
parametre zbijanja: maksimalnu suvu zapreminsku teţinu (dmax) i optimalnu vlaţnost (wopt). U
Srbiji do sada nisu odreĊivani parametri zbijanja, dok je u svetu primenjivana standardna metoda
(Proktorov opit) koja se koristi u mehanici tla. MeĊutim, iako je ova metodologija usvojena,
razliĉiti tretmani komunalnog otpada na samoj deponiji ukazuju na potrebu za promenom ovog
klasiĉnog pristupa.
U doktorskoj disertaciji je prikazan nov pristup tokom izvoĊenja Proktorovog opita i to promenom
klasiĉnog ravnog Proktorovog malja, dodavanjem šiljaka, ĉija je funkcija pored zbijanja, delimiĉno
razaranje i usitnjavanje komunalnog otpada. Na ovaj naĉin se simulira rad kompaktora (jeţeva) na
terenu.
Laboratorijska ispitivanja su vršena na veštaĉki formiranim uzorcima komunalnog otpada sa dve
deponije u Srbiji (Ada Huja i Plandište). Formirano je ukupno 14 uzoraka u sedam razliĉitih
sastava. Za svaki unapred definisan sastav raĊeno je zbijanje u Proktorovom kalupu klasiĉnim
ravnim i maljem sa šiljcima. Kako bi se odredio efekat razaranja, pre i nakon izvoĊenja Proktorovih
opita odreĊen je granulometrijski sastav.
Interpretacijom i analizom laboratorijskih ispitivanja, izvedeno je nekoliko zakljuĉaka. Uzorci koji
su zbijani Proktorovim opitom sa inovativnim maljem sa šiljcima su dali više maksimalne suve
zapreminske teţine u odnosu na one koji su zbijani ravnim maljem, uz smanjenje optimalne
vlaţnosti na većini uzoraka. Razaranje komunalnog otpada zbijanjem sa dve vrste malja (definisano
granulometrijskim sastavom) odreĊeno je kvantativno koeficijentom razaranja (r). Naime,
analizom ovog koeficijenta dolazi se do zakljuĉka da malj sa šiljcima daje bolji efekat razaranja u
odnosu na ravan malj. Pored toga, uzorci sa većim sadrţajem veštaĉkih komponenti skloniji su
razaranju u odnosu na one sa više sadrţaja zemljaste frakcije.
Abstract (en)
Disposal of waste at municipal landfills is the basic way of disposal of waste in Serbia. To
rationally use the space for depositing materials, it is necessary to compact it daily with a pre-
defined amount of water that is added. Well-compacted municipal waste occupies a smaller volume
and enables safe storage, so it is useful to determine the compaction parameter in advance in the
laboratory: maximum dry unit weight (dmax) and optimum moisture contents (wopt). Compaction
parameters have not been determined in Serbia until now, while in the world the standard method
(Proctor compaction test) used in soil mechanics has been applied. However, although this
methodology has been adopted, the different treatments of municipal waste at the landfill point to
the need to change this classic approach.
In the doctoral dissertation, a new approach was presented during the performance of Proctor's test,
by changing the classic Proctor's hammer, by adding spikes, which function, beside the compaction,
is partial destruction of municipal waste. In this way, the work of the compactor is simulated in the
landfill.
Laboratory tests were performed on artificially formed samples of communal waste from two
landfills in Serbia (Ada Huja and Plandište). A total of 14 samples were formed in seven different
compositions. For each predefined composition, compaction of samples was done in a Proctor mold
with classic hammer and hammer with a spikes. To define the destruction effects, the granulometric
composition was determined before and after the Proctor tests.
Through the interpretation and analysis of laboratory tests, several conclusions were drawn.
Samples compacted by Proctor's test with the innovative hammer with spikes showed higher
maximum dry unit weights than those compacted with a classic hammer, with a decrease in
optimum moisture content for the most samples. The destruction of municipal waste by compaction
using two types of hammers (defined by the granulometric composition) is determined
quantitatively by the coefficient of destruction (r). Hence, the analysis of this coefficient leads to
the conclusion that a hammer with spikes gives a better destruction effect compared to a classic
hammer. In addition, samples with a higher content of artificial components are more prone to
destruction than those with a higher content of the earthy fraction.
Considering the amount of waste that is deposited in landfills in Serbia an innovative approach to
the laboratory determination of municipal waste compaction parameters would make a significant
practical contribution to waste management.
Authors Key words
komunalna deponija, zbijanje, Proktorov opit, malj sa šiljcima, koeficijent razaranja
Authors Key words
municipal waste landfill, compaction, Proctor compaction test, hammer with spikes,
coefficient of destruction
Classification
624.131.53:628.472.3(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Odlaganje otpada na komunalne deponije predstavlja osnovni naĉin zbrinjavanja otpada u Srbiji.
Kako bi se prostor za deponovanje materijala racionalno koristio potrebno ga je svakodnevno zbijati
sa unapred definisanom koliĉinom vode koja se dodaje. Dobro zbijeni komunalni otpad zauzima
manju zapreminu i omogućuje sigurnije skladištenje, pa je korisno prethodno laboratorijski odrediti
parametre zbijanja: maksimalnu suvu zapreminsku teţinu (dmax) i optimalnu vlaţnost (wopt). U
Srbiji do sada nisu odreĊivani parametri zbijanja, dok je u svetu primenjivana standardna metoda
(Proktorov opit) koja se koristi u mehanici tla. MeĊutim, iako je ova metodologija usvojena,
razliĉiti tretmani komunalnog otpada na samoj deponiji ukazuju na potrebu za promenom ovog
klasiĉnog pristupa.
U doktorskoj disertaciji je prikazan nov pristup tokom izvoĊenja Proktorovog opita i to promenom
klasiĉnog ravnog Proktorovog malja, dodavanjem šiljaka, ĉija je funkcija pored zbijanja, delimiĉno
razaranje i usitnjavanje komunalnog otpada. Na ovaj naĉin se simulira rad kompaktora (jeţeva) na
terenu.
Laboratorijska ispitivanja su vršena na veštaĉki formiranim uzorcima komunalnog otpada sa dve
deponije u Srbiji (Ada Huja i Plandište). Formirano je ukupno 14 uzoraka u sedam razliĉitih
sastava. Za svaki unapred definisan sastav raĊeno je zbijanje u Proktorovom kalupu klasiĉnim
ravnim i maljem sa šiljcima. Kako bi se odredio efekat razaranja, pre i nakon izvoĊenja Proktorovih
opita odreĊen je granulometrijski sastav.
Interpretacijom i analizom laboratorijskih ispitivanja, izvedeno je nekoliko zakljuĉaka. Uzorci koji
su zbijani Proktorovim opitom sa inovativnim maljem sa šiljcima su dali više maksimalne suve
zapreminske teţine u odnosu na one koji su zbijani ravnim maljem, uz smanjenje optimalne
vlaţnosti na većini uzoraka. Razaranje komunalnog otpada zbijanjem sa dve vrste malja (definisano
granulometrijskim sastavom) odreĊeno je kvantativno koeficijentom razaranja (r). Naime,
analizom ovog koeficijenta dolazi se do zakljuĉka da malj sa šiljcima daje bolji efekat razaranja u
odnosu na ravan malj. Pored toga, uzorci sa većim sadrţajem veštaĉkih komponenti skloniji su
razaranju u odnosu na one sa više sadrţaja zemljaste frakcije.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.