Title
Emocionalna inteligencija kao činilac muzičke uspešnosti i dobrobiti mladih muzičara
Creator
Mutavdžin, Dejana, 1987-
CONOR:
32555879
Copyright date
2025
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 03.04.2025.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Emotional intelligence as a contributor to the success and well-being of young musicians
Publisher
[D. Mutavdžin]
Format
214 str.
description
Psihologija - Opšta psihologija, diferencijalna psihologija, psihologija muzike / Psychology - General Psychology, Differential Psychology, Psychology of Music
Abstract (sr)
Od svog uvođenja, konstrukt emocionalne inteligencije (EI) viđen je kao činilac važnih životnih ishoda poput akademskih i profesionalnih dostignuća, te lične dobrobiti. Kako je EI relativno nov diferencijalno-psihološki konstrukt, njegov potencijal da doprinese objašnjenju važnih fenomena u muzici (npr. ekspresivnosti i autentičnosti muzičkog izraza, efikasnoj komunikaciji sa publikom i saizvođačima, samopouzdanijem i uspešnijem izvođenju i, na kraju, većoj dobrobiti muzičara) tek počinje da se uočava i empirijski proverava. U ovom kvantitativnom istraživanju, koristeći prigodan uzorak od 210 studenata muzike, ispitivali smo da li EI – definisana kao sposobnost, odnosno kao crta – doprinosi objašnjenju muzičke uspešnosti i dobrobiti mladih muzičara, i kojim putevima to čini. Naši nalazi sugerišu da i sposobnost i crta EI daju izvestan doprinos predviđanju pojedinih aspekata muzičkog uspeha, a još ubedljivije ti nalazi upućuju na doprinos EI predviđanju dobrobiti mladih muzičara. Osim što u analizi putanja ima direktan efekat na akademska postignuća i psihičku dobrobit vokalno-instrumentalnih izvođača, crta EI takođe posreduje u dejstvu osnovnih dimenzija ličnosti i socijalno-emocionalnih aspekata muzičke ekspertize (uključujući muzičku izvođačku anksioznost) na navedne ishode. Dodatni nalazi sugerišu da, pored dimenzija ličnosti, sposobnost EI pomaže sagledavanju sopstvenih muzičkih kapaciteta, što zauzvrat utiče na objektivna muzička dostignuća. U radu se diskutuju teorijske i praktične implikacije ovih nalaza, te daju preporuke za dalja istraživanja. U tom kontekstu, primećuje se da je pre daljih ispitivanja doprinosa EI važnim ishodima u životu muzičara, neophodno razrešiti pitanje odnosa subjektivne i objektivne dimenzije muzičke uspešnosti.
Abstract (en)
Since its scientific introduction, the construct of emotional intelligence (EI) has been recognized as a possible contributor to important life outcomes such as academic and professional achievements, as well as personal well-being. As EI is a relatively young differential-psychology construct, its potential to contribute to the explanation of key phenomena in music-making (e.g., expressiveness and authenticity of musical expression, effective communication with the audience and co-performers, more confident and successful performance, and ultimately greater well-being) has only started to be explored. In this quantitative research, using a convenience sample of 210 music students, we investigated whether EI – conceptualized both as an ability and as a trait – contributes to the explanation of the musical success and well-being of young musicians, and by which mechanisms it does so. Our findings suggest that both ability and trait EI contribute somewhat to the prediction of certain aspects of musical success and in particular, make a more substantial contribution in predicting the well-being of young musicians. In addition to having a direct effect in explaining vocal-instrumental performers’ academic outcomes and psychological well-being (in Path Analysis), trait EI also mediates the effect of basic personality dimensions and social-emotional factors of musical expertise (including Music Performance Anxiety). Additional findings suggest that, along with certain personality dimensions, ability EI positively contributes to musicians’ self-perceptions of musical capacities, which in turn affect their objective musical achievements. The thesis discusses the theoretical and practical implications of these findings, and gives recommendations for further research. In this context, it is noted that even before further examination of the contribution of EI to important outcomes in the life of musicians, it is necessary to resolve the issue of the relationship between subjective and objective dimensions of musical success.
Authors Key words
emocionalna inteligencija kao sposobnost, emocionalna inteligencija kao crta, objektivna muzička uspešnost, subjektivna muzička uspešnost, profil muzičke uspešnosti, psihička dobrobit, dobiti od bavljenja muzikom, muzička izvođačka anksioznost (trema), socijalno-emocionalni činioci muzičke uspešnosti
Authors Key words
ability emotional intelligence (ability EI), trait emotional intelligence (trait EI), objective musical success, subjective musical success, musical success profile, psychological well-being, benefits from playing music, music performance anxiety, social-emotional factors of musical success
Classification
159.942:316.642.3:[78‑057.875(043.3)
159.942:316.642.3:[78.07‑027.233(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Od svog uvođenja, konstrukt emocionalne inteligencije (EI) viđen je kao činilac važnih životnih ishoda poput akademskih i profesionalnih dostignuća, te lične dobrobiti. Kako je EI relativno nov diferencijalno-psihološki konstrukt, njegov potencijal da doprinese objašnjenju važnih fenomena u muzici (npr. ekspresivnosti i autentičnosti muzičkog izraza, efikasnoj komunikaciji sa publikom i saizvođačima, samopouzdanijem i uspešnijem izvođenju i, na kraju, većoj dobrobiti muzičara) tek počinje da se uočava i empirijski proverava. U ovom kvantitativnom istraživanju, koristeći prigodan uzorak od 210 studenata muzike, ispitivali smo da li EI – definisana kao sposobnost, odnosno kao crta – doprinosi objašnjenju muzičke uspešnosti i dobrobiti mladih muzičara, i kojim putevima to čini. Naši nalazi sugerišu da i sposobnost i crta EI daju izvestan doprinos predviđanju pojedinih aspekata muzičkog uspeha, a još ubedljivije ti nalazi upućuju na doprinos EI predviđanju dobrobiti mladih muzičara. Osim što u analizi putanja ima direktan efekat na akademska postignuća i psihičku dobrobit vokalno-instrumentalnih izvođača, crta EI takođe posreduje u dejstvu osnovnih dimenzija ličnosti i socijalno-emocionalnih aspekata muzičke ekspertize (uključujući muzičku izvođačku anksioznost) na navedne ishode. Dodatni nalazi sugerišu da, pored dimenzija ličnosti, sposobnost EI pomaže sagledavanju sopstvenih muzičkih kapaciteta, što zauzvrat utiče na objektivna muzička dostignuća. U radu se diskutuju teorijske i praktične implikacije ovih nalaza, te daju preporuke za dalja istraživanja. U tom kontekstu, primećuje se da je pre daljih ispitivanja doprinosa EI važnim ishodima u životu muzičara, neophodno razrešiti pitanje odnosa subjektivne i objektivne dimenzije muzičke uspešnosti.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
